Župa Gradnići | Službena stranica Župe Svetog Blaža «
DSC_0032

Dobrodošli na stranicu

Župe Gradnići

DSC_0030
DSC_0027
DSC_0058

Nedjeljna liturgijska čitanja

Čitanje Knjige Postanka

U one dane: Gospodin reče Abramu: »Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u zemlju koju ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati i sam ćeš biti blagoslov. Blagoslivljat ću one koji te blagoslivljali budu, koji te budu kleli, njih ću proklinjati; sva plemena na zemlji tobom će se blagoslivljati. « Abram se zaputi kako mu je Gospodin rekao

Riječ Gospodnja.

Neka dobrota tvoja, Gospodine, bude nad nama, kao što se u tebe uzdamo!

Prava je riječ Gospodnja                                                                                                                                                                       i vjernost su sva djela njegova.
On ljubi pravdu i pravo:
puna je zemlja dobrote Gospodnje.

Evo, oko je Gospodnje nad onima koji ga se boje,
nad onima koji se uzdaju u milost njegovu:
da im od smrti život spasi,
da ih hrani u danima gladi.

Naša se duša Gospodinu nada,
on je pomoć i zaštita naša.
Neka dobrota tvoja, Gospodine,
bude nad nama, kao što se u tebe uzdamo!

Čitanje Druge poslanice svetoga Pavla apostola Timoteju

Ljubljeni: Zlopati se zajedno sa mnom za evanđelje, po snazi Boga koji nas je spasio i pozvao pozivom svetim – ne po našim djelima, nego po svojem naumu i milosti koja nam je dana u Kristu Isusu prije vremenâ vjekovječnih, a očitovana je sada pojavkom Spasitelja našega Krista Isusa, koji obeskrijepi smrt i učini da zasja život i neraspadljivost – po evanđelju.

Riječ Gospodnja.

 

        Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Isus uze sa sobom Petra, Jakova i Ivana, brata njegova, te ih povede na goru visoku, u osamu, i preobrazi se pred njima. I zasja mu lice kao sunce, a haljine mu postadoše bijele kao svjetlost. I gle: ukazaše im se Mojsije i Ilija te razgovarahu s njime. A Petar prihvati i reče Isusu: »Gospodine, dobro nam je ovdje biti. Ako hoćeš, načinit ću ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.« Dok je on još govorio, gle, svijetao ih oblak zasjeni, a glas iz oblaka govoraše: »Ovo je Sin moj ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga!« Čuvši glas, učenici padoše licem na zemlju i silno se prestrašiše. Pristupi k njima Isus, dotakne ih i reče: »Ustanite, ne bojte se!« Podigoše oči, ali ne vidješe nikoga doli Isusa sama. Dok su silazili s gore, zapovjedi im Isus: »Nikomu ne kazujte viđenje dok Sin Čovječji od mrtvih ne uskrsne.«

Riječ Gospodnja.

Tumačenje liturgijskih čitanja

Abraham se zaputi kako mu je Gospodin rekao (Post 12, 1-4a)

        S Abrahamom počinje novo razdoblje u povijest   i spasenja. Do Abrahama ljudi su se odvraćali od Boga. U Abrahamu počinju se Bogu obraćati. Inicijativa dolazi od Boga, ne od Abrahama. Bog se objavljuje Abrahamu te od njega najprije traži da ostavi “zemlju svoju, zavičaj i dom očinski. Iz kasnijeg tijeka događaja znamo da je od Abrahama tražio da se naseli u Kanaanu, koji u ono doba još nije bio organiziran u moćni savez država-gradova kakav je postojao u Mezopotamiji Abrahamova vremena.”Velik ću narod od tebe učiniti” odnosi se na Izrael kao narod monoteističke objavljene religije. Preko Izraela Abraham će postati svetac triju religija (židovstva, kršćanstva i islama). “Blagoslovit ću te i sam ćeš postati blagoslov” znači da će Bog poslušnog praoca obdariti duhovnim i materijalnim dobrima tako da će ostali ljudi poželjeti: “Bilo nam kao Abrahamu!””Abram se zaputi”  uključuje naporno putovanje sa stokom, slugama i ženom Sarom. Poslanica Hebrejima hvali ovdje Abrahamovu vjeru: “Vjerom pozvan Abraham posluša i zaputi se u kraj koji je imao primiti u baštinu, zaputi se ne znajući kamo ide” (Heb 11, 18). Tim poslušnim hodom vjere Abraham je slika Isusa u današnjem evanđelju.

Obeskrijepi smrt i učini da zasja život (2 Tim 1, 8b-10

.        U  Poslanici Timoteju izražava se nada da će Bog dostojno nagraditi za ustrajno propovijedanje evanđelja, a s druge daje upute mladomu crkvenom predstojniku za vođenje crkvene zajednice u vremenu nakon smrti apostola. Moli ga da javno svjedoči u prilog Gospodinu Isusu te da se ne stidi Pavlovih okova. Nespretni izraz “zlopati se zajedno sa mnom” poticaj je na podnošenje muka koje su neizbježni dio kršćanskog i apostolskog zvanja u svijetu. “Patiti se za evanđelje” znači ustrajno naviještati evanđelje i voditi crkvenu zajednicu kao grupu onih koji pristaju uz Isusa kao evanđelje. Svoju krsnu pridruženost Kristu. Po Božjoj odredbi Isusova je smrt pobjeda nad fizičkom i duhovnom smrću ljudi. Ona donosi pravi život ljudima. Sve to biva “po evanđelju”: po misionarskom naviještanju evanđelja, ali i po življenju crkvene zajednice u skladu s prihvaćenim evanđeljem.

Slušajte ga i kad ide u smrt (Mt 17, 1-9)

Ključne riječi glasa iz neba “Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga!”. One su istovjetne s glasom iz neba prilikom Isusova krštenja (usp. Mt 3, 17). “Preobrazi se” označuje promjenu na tijelu i odjeći koja otkriva cilj životnog putovanja. Izraz podsjeća na Izl 34, 29-35, gdje je rečeno da je Mojsijevo lice posebno sjalo nakon razgovaranja s Bogom. Mojsije i Ilija, koji se trojici svjedoka ukazuju uz preobraženog Isusa, jesu predstavnici Zakona i Proroka, koje je Isus došao dopuniti, a ne ukinuti. Kao što je u ime Dvanaestorice ispovjedio vjeru u Isusovo mesijanstvo (Mt 16, 16), tako sada Petar u ime kolega zove Isusa Gospodinom te predlaže da izgradi tri sjenice: za njega i starozavjetne propovjednike riječi Božje. Htio bi trajno zadržati ono što trenutno doživljava Izraz “zasjeni” u podsjeća na Iz140,35, gdje je istaknuto da je oblak zasjenjivao Šator sastanka. Glas iz neba predstavlja Isusa riječima iz Prve pjesme o Sluzi Patniku (Iz 42, 1) te traži da ga učenici slušaju. Time Otac nebeski Isusu i svjedocima potvrđuje ispravnost Isusova hoda u Jeruzalem. Traži da učenici slušaju Isusa upravo zato što pristaje i na nasilnu smrt iz vjernosti Bogu i ljudima. Tko s Isusom želi postići konačni cilj svog života, mora ići za njim. Strah učenika, padanje na zemlju i dodir Isusov uz ohrabrenje: “Ne bojte se” jesu reakcija na objavu koja se dogodila i prizivanje u prozaičnu svagdašnjicu u kojoj Isus i učenici trebaju nastaviti svoje poslanje. Ove korizmene nedjelje zove nas Bog da idemo za Isusom noseći svoj križ. Zbiljski želimo slušati njega spremna na smrt iz vjernosti Bogu i ljudima, ali u ovoj misi za to također prosimo snagu.

Mise kroz tjedan

     Ponedjeljak,                       13.3.2017. Gradnići, 07:00h

Ante ˝Antić˝Pehar za sve svoje pokojne

Utorak,

14.3.2017.

Gradnići, 07:00h

Filip Mandarić za pokojne Filipa i Jelu Zubac i ostale pokojne

Srijeda,    15.3.2017. Blatnica, 17:00h

Pero Vučić za pokojnog pradjeda Tomu (100 godišnjica), njegovu djecu, unučad i praunučad

Četvrtak,

16.3.2017.

Gradnići, 18:00h

Jelena Buntić na odluku

Petak,

17.3.2017.

Gradnići, 18:00h

Ivan Pehar za pokojne Peru i Zoru i ostale pokojne iz obitelji

Subota,    18.3.2017. Gradnići, 07:00h

Veselka Prskalo na nakanu

Nedjelja, 19.3.2017 Blatnica, 09:00h

Obitelj za pokojnog Nikolu Grbavca i ostale pokojne iz obitelji

Gradnići, 11:00h

Pro Populo

Ušli smo u korizmeno vrijeme, a evo što bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom razdoblju.

NAZIV

Naziv korizma dolazi od latinskog naziva quadragesima (četrdesetnica). Tako je prema latinskom nastalo i talijansko ime quaresima ili francusko carem. Engleskinaziv lent upućuje na godišnje doba (lengthen – kad dan postaje duži). Riječ korizma (četrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.).

SMISAO

Smisao i sadržaj korizmenog vremena sažeto izražava Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji u kojem čitamo: Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspoložuje za slavlje Vazma. Vrijeme slušanja Božje riječi i obraćenja, priprave i spomena krštenja, pomirenja s Bogom te s braćom i sestrama, vrijeme češćega posezanja za ‘oružjem kršćanske pokore’: molitvom, postom i dobrim djelima. milosnom vremenu korizme govori nam i Drugi vatikanski sabor ukazujući na njezin dvostruki smisao: krsni i pokornički. To doba, osobito uspomenom ili pripravom na krštenje te pokorom, vjernike koji gorljivije slušaju Božju riječ i odaju se molitvi, pripravlja na svetkovanje vazmenog otajstva (SC 109). Krsni vid korizme očituje se u njezinom shvaćanju ne samo kao priprave nekrštenih na krštenje već i priprave cijele zajednice na slavlje spomena vlastitog krštenja u vazmenoj noći. Pokornički vid korizme ostvaruje se postom, molitvom i djelima ljubavi. Konačno, riječima pape Benedikta XVI., korizma nas podsjeća da se biti-kršćanin može ostvarivati samo kao uvijek novo postajati-kršćanin, da ono nikada nije završen događaj koji je iza nas, nego da zahtijeva uvijek novo vježbanje.

POVIJEST

Od samih početaka priprava za svetkovinu Uskrsa sastojala se od jednog ili dva dana posta o čemu početkom 3. stoljeća svjedoči Hipolit Rimski. Četrdesetdnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine u tzv. Epistula canonica sv. Petra Aleksandrijskog gdje se određuje da lapsi (kršćani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli vjere) nakon tri godine javne pokore drže još jednu četrdesetnicu posta i molitvi kao pripravu za dan svoga pomirenja. Vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs, javlja se u rimskoj liturgiji od 4. stoljeća, a započinjalo je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. stoljeća početak korizme pomiče se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća pepeo se radio maslinovih ili palminih grančica blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepeo označava ozbiljnost i pokoru, čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Ta se srijeda stoga naziva Pepelnica. Korizmeno vrijeme bilo je i ostalo vrijeme priprave katekumena za primanje sakramenata kršćanske inicijacije u Vazmenoj noći. Korizma je, dakle, od samih početaka imala trostruko značenje: vrijeme neposredne priprave pokornika na pomirenje na Veliki četvrtak, vrijeme neposredne priprave katekumena za sakramente inicijacije u Vazmenom bdijenju te vrijeme priprave ostalih vjernika na vazmene blagdane.

TRAJANJE

U liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikoga četvrtka, to jest Mise večere Gospodnje kojom započinje Vazmeno trodnevlje, što potvrđuju Opće uredbe o liturgijskoj godini i kalendaru (br. 28), te Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji (br. 127.) U korizmeno vrijeme dakle spadaju i korizmene nedjelje, stoga ona ukupno broji 44 dana. Zanimljivo, u vrijeme posljednje obnove kalendara (1969. god.)  liturgičari su htjeli dokinuti Čistu srijedu, pa bi tako korizma, kao što je to bilu o početcima, počinjala na Prvu korizmenu nedjelju i doista trajala 40 dana, no na izričitu želju pape Pavla VI. Čistu srijedu nije se diralo. Broj 40 stoga treba tumačiti simbolički, a ne doslovno. Iako korizma završava na Veliki četvrtak, to ne znači kako prestaje i vrijeme pokore, posta i sabranosti budući da Vazmeno trodnevlje predstavlja sjajni vrhunac čitave liturgijske godine (ONLGK 18).

Spomenimo kako se četrdesetdnevna priprava za svetkovinu Uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji:

40 dana trajao je opći potop (Post 7,14)

40 dana Mojsije je boravio na brdu Sinaj  (Izl 24,18)

40 godina su Izraelci lutali pustinjom (Još 3,4)

40 dana išao je Ilija prema brdu Horebu  (1 Kr 19,8)

40 dana vrijeme je u kojemu se Niniva trebala obratiti (Jona 3,4)

40 dana Isus je proveo u pustinji (Mk 1,13; Mt 4,2; Lk 4,1)

40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo (Dj 1,6-11)

KORIZMENE NEDJELJE

Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:

Čista – jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice).

Pačista – ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista

Bezimena – jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj

Sredoposna – jer je na polovici korizmenog posta.

Gluha – jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova. Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja – liturgija Cvjetnice obilježena je čitanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk dočekao poklicima Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje. U sveopćoj Crkvi, Četvrta korizmena nedjelja zove se Laetare – Veseli se!, prema riječima ulazne pjesme iz Knjige proroka Izaije: Veseli se, Jeruzaleme, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove. (Iz 66,10-11) Korizmene nedjelje izuzete su od pokorničkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pečat uskrsnuća Gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana.

POST I NEMRS

U pokorničkom duhu korizmenog vremena, neki vjernici odlučuju se na post i/ili nemrs. Podsjetimo stoga na značenje i smisao ove dvije pokorničke prakse. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso. Crkva je proglasila dva dana strogog posta i nemrsa, a to su Čista srijeda ili Pepelnica i Veliki petak. Na ta dva dana vjernik uzima samo jedan puni obrok (do sita) jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života. Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina. Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim fizičkim radom (prema potrebi).

Raspored aktivnosti

Ponedjeljak 13.3.2017. 17:00h Župni vjeronauk (1.-4. razreda i 5,-8. razreda)

19:30h Framski zbor

Utorak 14.3.2017 21:00h Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)
Srijeda 15.3.2017. Blatnica

18:00h Ministranti i  župni vjeronauk

Četvrtak 16.3.2017. 19:00h Treći franjevački red
Petak 17.3.2017. 19:00h  Biblijska sekcija

20:00h FRAMA

Subota 18.3.2017. 10:00h Prvopričesnici

11:00h Ministranti

13:30h Orkestar gitara i tamburica (Veliki)

15:00h Krizmanici

16:00h Orkestar gitara i tamburica

(Mali)

16:00h Mala Frama

17:00h Plesne skupine

18:00h Folklorna skupina

Župne obavijesti

Darovatelji za razglas u crkvu u Blatnici

Vinko Grbavac pok. Nikole  50,00KM

 Duhovna obnova  u našoj župi

Dana 17., 18. i 19. ožujka (petak, subota i nedjelja) u našoj župi održati će se duhovna obnova. Voditelj duhovne obnove biti će fra Dario Galić, župni vikar na Širokom Brijegu. Tema duhovne obnove biti će Korizma. Duhovna obnova započinje u petak u 18:00h pobožnošću Puta križa i sv. Misom. A za raspored subote i nedjelje biti ćete obaviješteni

Put križa u korizmi

       Put križa u korizmi održava se svakog petka u Blatnici s početkom u 17:00h i  Gradnićima s početkom u 18:00h i svetom Misom s nakanom

Donacije za zajednicu Cenacolo

Kako  smo pisali u prošlom Župnom glasniku svi zainteresirani za pomoć u hrani i potrepštinama, za zajednicu Cenacolo, mogu se javiti u župni ured tokom korizmenog vremena .

Naši pokojni

Nedjeljko Prskalo- Neđo u 41. godini  života

Sprovodni obredi održani su na mjesnom groblju ˝Stoci˝ na Paoči    10. ožujka 2017.

Pokoj vječni daruj mu Gospodine!

Čišćenje crkve: skupina broj 3.

Nedjeljna liturgijska čitanja

Čitanje Knjige Postanka

Gospodin Bog sazda čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah života. Tako postane čovjek živa duša. I Gospodin Bog zasadi vrt na istoku u Edenu i u nj smjesti čovjeka koga je sazdao. Tada Gospodin, Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla – pogledu zamamljiva, a dobra za hranu – i stablo života nasred vrta i stablo spoznaje dobra i zla. Zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je načini Gospodin Bog. Ona reče ženi: »Zar vam je doista Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?« Žena odgovori zmiji: »Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla što je nasred vrta rekao je Bog: ’Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj da ne umrete!’« Nato će zmija ženi: »Ne, nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit će vam se oči i vi ćete biti kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo.« Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svome mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo. Tada se obadvoma otvore oči i upoznaju da su goli. Spletu smokova lišća i naprave sebi pregače.

Riječ Gospodnja.

Smiluj nam se, Gospodine, jer smo sagriješili!

Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome,
po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg očisti!

Bezakonje svoje priznajem,
grijeh je moj svagda preda mnom.
Tebi, samom tebi ja sam zgriješio
i učinio što je zlo pred tobom.

Čisto srce stvori mi, Bože,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!

Vrati mi radost svoga spasenja
i učvrsti me duhom spremnim!
Otvori, Gospodine, usne moje,
i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima

Braćo: Kao što po jednom čovjeku uđe u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time što svi sagriješiše, na sve ljude prijeđe smrt… Doista, do Zakona bilo je grijeha u svijetu, ali se grijeh ne ubraja kad nema zakona. Da, ali smrt je od Adama do Mojsija doista kraljevala i nad onima koji ne sagriješiše prekršajem sličnim kao Adam, koji je pralik Onoga koji ima doći. Ali s darom nije kao s grijehom. Jer ako su grijehom jednoga mnogi umrli, mnogo se obilatije na sve razlila milost Božja, milost darovana u jednom čovjeku, Isusu Kristu. I dar – to nije kao kad je ono jedan sagriješio: jer presuda nakon jednoga grijeha posta osudom, a dar nakon mnogih grijeha – opravdanjem. Uistinu, ako grijehom jednoga smrt zakraljeva – po jednome, mnogo će više oni koji primaju izobilje milosti i dara pravednosti kraljevati u životu – po Jednome, Isusu Kristu. Dakle, grijeh jednoga – svim ljudima na osudu, tako i pravednost Jednoga – svim ljudima na opravdanje, na život! Doista, kao što su neposluhom jednoga čovjeka mnogi postali grešnici tako će i posluhom Jednoga mnogi postati pravednici.

Riječ Gospodnja.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Duh odvede Isusa u pustinju da ga đavao iskuša. I propostivši četrdeset dana i četrdeset noći, napokon ogladnje. Tada mu pristupi napasnik i reče: »Ako si Sin Božji, reci da ovo kamenje postane kruhom.« A on odgovori: »Pisano je: ’Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.’« Đavao ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama i reče mu: »Ako si Sin Božji, baci se dolje! Ta pisano je: ’Anđelima će svojim zapovjediti za tebe i na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen.’« Isus mu kaza: »Pisano je također: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!« Đavao ga onda povede na goru vrlo visoku i pokaza mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu pa mu reče: »Sve ću ti to dati ako mi se ničice pokloniš.« Tada mu reče Isus: »Odlazi, Sotono! Ta pisano je: ’Gospodinu Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom služi!’« Tada ga pusti đavao. I gle, anđeli pristupili i služili mu.

Riječ Gospodnja.

Tumačenje liturgijskih čitanja

Prvo čitanje: Postanak 2, 7-9; 3,1-7

Teme ovog ulomka su Božji naum i problem zla. Bog oblikuje čovjeka od zemlje od materijalne tvari, i u njega stavlja svoj vlastiti dah; okružuje ga dobrotom i ljepotom (9. r.), stavlja ga u brižno pripremljeni okoliš i povjerava mu zadaću, poslanje (15. r.); daje mu veliku slobodu da određuje i preobražava stvarnost oko sebe radom i osobnom vlašću (rr. 19s.). Međutim, čovjek sâm ne smije određivati normu dobra i zla: nju daje Bog; niti smije željeti iskustveno spoznati zlo, jer bi ga to odvelo u propast. Zapovijed Božja je, dakle, za život i sreću. Čovjeku je dano da izabere dragovoljnu poslušnost u priznavanju osobitog odnosa kojega mu nudi Stvoritelj da živi s njime. Stablo ostaje ondje, u središtu vrta, čuvano jedino Božjim upozorenjem. Tu se već naslućuje prisutnost zla: biblijski tekst nam veli da zlo nije prvotno pogrešni izbor, već ponajprije stvorenje koje lukavo navodi na takav izbor. Zapravo, zmiji je nekom vrstom lažnog proročanstva uspjelo Božju zapovijed prikazati kao laž. Ishod grijeha je utvrđivanje vlastite golotinje – to jest da smo krhki, bespomoćni, poraženi – koja dovodi do stida samih sebe i do nepodnošljivosti pogleda Božjega.

Drugo čitanje: Poslanica Rimljanima 5, 12-19

Usporedbom Krista i Adama – dva ‘rodozačetnika’ ljudske povijesti – imamo novo tumačenje otajstva križa. Prvi otac čovječanstva, stari Adam, jednim jedinim grijehom sve je odveo u grijeh i u smrt (12. r.). Krist – novi Adam, jednim jedinim činom pravednosti, to jest svojom smrću na križu iz ljubavi, svima otvara put pravednosti, ljubavi i života u izobilju. Takvo nam gledanje daje naslutiti da povijesni događaji nisu slučajni ili neovisni jedni o drugima, već duboko povezani, i u dobru i u zlu: sve što činimo odražava se također i izvan nas, uključuje i sve druge. To je stvarnost »društvenog grijeha’«. Prekršaj prvog čovjeka u čitavo čovječanstvo uvodi izobličenost s obzirom na sliku Kristovu: svaki će čovjek, kao neki naslijeđeni teret, nositi u svom srcu krivnju početaka. Stvoren da živi u zajedništvu s Bogom u savršenoj svetosti, vazda će osjećati napast da počini zlo.Usporedba između Adama i Krista dovodi do prevlasti milosti, plod poslušnosti ljubljenog Sina: Vršenjem volje Očeve do smrti na križu Isus nam je omogućio povratak k Bogu, pristup u vječni život.

Evanđelje: Matej 4, 1-11

Isusa, koga je Otac proglasio svojim milim Sinom, odmah nakon krštenja »Duh« je odveo u pustinju da ga ondje »iskuša đavao«: tu je kušnju, dakle, htio Bog. Isus, koji je došao obnoviti čitavo čovječanstvo, potpunim prianjanjem uz Oca, koje mu je Izrael trebao iskazati, i koji je stoga podvrgnut istim napastima naroda tijekom izlaska, kako pokazuju navodi knjige Ponovljenog zakona kojima odgovara Sotoni (Pnz 8,3; 6, 13.16). Tamo pak gdje je Izrael zakazao, Isus pobjeđuje. Đavolska zamka počinje stavljanjem pred Isusa onodobnih mesijanskih iščekivanja i traženjem da ih potvrdi ako je on – kako reče glas s neba – Sin Božji. Predloženom mesijanizmu, koji s lakoćom zadovoljava čovjekove materijalne potrebe, Isus odgovara suprotstavljajući materijalnoj hrani duhovnu hranu životvorne Božje Riječi (rr. 3s.). Sliku spektakularnog poslanja obilježenog čudesima, koju mu đavao predlaže, Isus odbacuje bezuvjetnom podložnošću Božjim naumima (rr. 5-7). Na kraju, nakon napasti uspjeha slijedi napast vladanja – postati gospodar zemlje, upasti u idolatriju moći – no, mesijanski put što ga je Isus proniknuo u pustinji je sasvim drugačiji. Vlašću koja mu dolazi iz potpunog posvećenja Bogu, on, savršeni Očev klanjatelj, izgoni đavla (rr. 8-11). Matej nam prikazuje Isusa ne samo kao pravog Izraela, nego i kao novog Mojsija, podsjećanjem na četrdesetodnevni post i spominjanjem »gore vrlo visoke«, s koje mu đavao pokazuje sva zemaljska kraljevstva, cilja na Pnz 34, 1-4. Tih četrdeset dana u pustinji pripremaju, dakle, Isusa za preuzimanje vodstva novoga Božjeg naroda kojemu daje novi zakon.

Mise kroz tjedan

     Ponedjeljak,                       6.3.2017. Gradnići, 07:00h

Draga Zubac za pokojne Ivana, Šimu, Katu i Barišu

Utorak,

7.3.2017.

Gradnići, 07:00h

Obitelj za pokojnog Mladena Pehara

Srijeda,    8.3.2017. Blatnica, 17:00h

Frano Bevanda za svoje pokojne

Četvrtak,

9.3.2017.

Gradnići, 18:00h

Dragan i Željka Ćorić za pokojne Matu Ćorića i Veselka Odaka

Petak,

10.3.2017.

Gradnići, 18:00h

Jedna osoba na nakanu

Subota,    11.3.2017. Gradnići, 07:00h

Slađana i Miro Pehar  za pokojne tetke, ujake i strica

Nedjelja, 12.3.2017 Blatnica, 09:00h

Željko Vučić za sve svoje pokojne

Gradnići, 11:00h

Pro Populo

Raspored aktivnosti

Ponedjeljak 6.3.2017. 17:00h Župni vjeronauk (1.-4. razreda i 5,-8. razreda)

19:30h Framski zbor

Utorak 7.3.2017 21:00h Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)
Srijeda 8.3.2017. Blatnica

18:00h Ministranti i  župni vjeronauk

Četvrtak 9.3.2017. 19:00h Treći franjevački red
Petak 10.3.2017. Zbog odlaska u Travnik neće se održati sastanak Biblijske sekcije i Frame
Subota 11.3.2017. 13:30h Orkestar gitara i tamburica (Veliki)

16:00h Orkestar gitara i tamburica

(Mali)

16:00h Mala Frama

17:00h Plesne skupine

18:00h Folklorna skupina

 

Gospine poruke za pokoru i obraćenje

Po jednodušnom svjedočanstvu vidjelaca, Gospa je prigodom svog ukazanja donijela određene poruke, da ih oni prenesu ljudima. Iako je tih poruka bilo više, one se ipak mogu svesti na pet osnovnih, jer sve ostale pretpostavljaju, traže ili promiču tih pet.

Opće poruke

MIR

Već trećeg dana Gospa je iznijela kao prvu od svih poruka: “Mir, mir, mir – i samo mir!”, i uz to dvaput ponovila: “Mir mora zavladati između čovjeka i Boga, a I između ljudi!” Iz okolnosti što je vidjelica Marija vidjela križ iza Gospe, kad je Gospa tu poruku izgovorila, jasno izlazi da taj mir dolazi samo od Boga koji je po Gospi u Kristu postao “naš mir” (Ef 2,14). Taj mir “svijet ne može dati” (Iv 14,27), i zato je Krist zapovjedio svojim apostolima da ga oni prenesu svijetu (usp. Mt 10,11 sl.) kako bi svi ljudi postali “sinovi mira” (Lk 10,6). Zato se i Gospa, kao ” Kraljica apostola”, u Međugorju izrijekom predstavila kao “Kraljica mira”. Nitko drugi kao ona ne zna i ne može bolje i uspješnije uvjeriti današnji svijet, koji je suočen s prijetnjama uništenja, kako je mir njegovo najveće i najpotrebnije dobro.

VJERA

Druga je Gospina poruka vjera. Gospa je iznosi već četvrtog, petog i šestog dana ukazanja, a i inače je ponavlja često, što je i razumljivo. Bez vjere, naime, nije moguće doći do mira. K tome, vjera je po sebi odgovor na Božju riječ u kojoj se Bog ne samo objavljuje, nego i dariva ljudima. U vjeri čovjek prima Božju riječ koja je u Kristu postala “naš mir” (Ef 2,14). Primajući je, čovjek postaje novi čovjek s novim, Kristovim životom u sebi i dionik Božje naravi (usp. 1 Pt 1,4; Ef 2,18). Time se čovjeku osigurava mir i s Bogom i s ljudima.

Nitko opet kao Gospa ne poznaje vrijednost vjere i njezinu potrebu današnjem čovjeku. Zato je ističe u svakoj prigodi vidiocima i zadužuje ih da je prenose drugima. Ona je pretpostavlja svemu što ljudi traže i postavlja je kao prvi uvjet ispunjenja svih molba, želja i zahtijeva, odnosile se one na zdravlje ili na bilo koje druge ljudske potrebe.

OBRAĆENJE

Obraćenje je također česta Gospina poruka, jer pretpostavlja slabu ili nikakvu vjeru u ljudi današnjeg vremena. A bez nje nije moguće steći mir. Pravo je obraćenje “očistiti srce” (Jer 4,14), jer pokvareno srce stvara i podržava loše odnose i društvene sustave, nepravedne zakone i ropske ustrojbe. Bez korjenite promjene u srcu i njegova obraćenja, nema mira. Zato Gospa stalno zahtijeva čestu ispovijed. Zahtjev je upućen svim ljudima bez razlike, jer “nema pravedna ni jednoga… Svi su zastranili, podjednako se pokvarili” (Rim 3,11-12).

MOLITVA

Gospa, počevši od petog dana ukazanja, gotovo svakodnevno preporučuje i molitvu. Ona zahtijeva od svih ljudi da neprekidno mole, baš kako je to i Krist tražio (usp. Mk 9,29; Mt 8,38; Lk 11,5 -13…). Molitva naime ili potiče ili jača čovjeku vjeru bez koje nema uredna odnosa ni s Bogom ni s drugim ljudima. Osim toga, molitvom čovjek očituje svoju životnu povezanost s Bogom: priznaje ga, zahvaljuje mu na primljenim darovima i s pouzdanjem od njeg očekuje i ostalo što mu je potrebno, posebno spasenje. Molitva učvršćuje taj stav u čovjeku, te mu pomaže da ima uredne odnose s Bogom, bez kojih nije moguće održavati i promicati mir ni s njim ni s ljudima. Opravdanost je molitve posebno očita iz toga što je Riječ Božja upućena čovjeku i iz potrebe da čovjek na nju odgovori riječju. Odgovor je govorna vjera ili molitva kojom vjera samu sebe ujedno potiče, obnavlja, jača i podržava. Osim toga, molitvom čovjek uvjerljivo navješćuje Boga i Evanđelje, te užiže vjeru u drugim ljudima.

POST

Već od 6. dana ukazanja Gospa često preporučuje post jer on stoji u službi vjere. Naime čovjek provjerava, potvrđuje i osigurava svoju vlast nad sobom. Samo čovjek koji sobom vlada može biti slobodan i sposoban sebe predati Bogu i bližnjemu, kako to traži vjera. Post jamči čovjeku da je njegovo predanje u vjeri iskreno i sigurno. On mu pomaže da se oslobodi od svakog ropstva, ponajprije od grijeha. Tko god nije svoj, on je rob. Zatim, post pomaže čovjeku u obuzdavanju težnje za pretjeranim užicima koji lako dovode do bezobzirnog trošenja vremenitih dobara koja su inače drugima potrebna za goli opstanak. Postom se stječu dobra kojima se može oživotvoriti ljubav prema siromašnima i bijednima i tako barem donekle ublažiti razlike između njih i bogatih. On liječi nedostatak kod jednih suviškom kod drugih nedostatkom. Tim se na svoj način uspostavlja oblik mira koji je danas posebno ugrožen golemim razlikama bogatih i siromašnih (Sjever i Jug). Prema tome, iz Gospinih poruka jasno izlazi da je mir najveće dobro, a da su vjera, obraćenje, molitva i post jedini uvjeti kako se on može ostvariti. Tako brojni Gospini pozivi na obraćenje i pokoru nemaju u sebi ništa mračno pred čim bi se čovjek morao uplašiti. Naprotiv, to je od Boga čovjeku darovana mogućnost koju samo treba radosno prihvatiti. Prije poziva župi i hodočasnicima da se zapute putem obraćenja Gospa govori kao su od Boga izabrani i kako Bog računa na njih u svom planu spasenja. Pokora ne znači da mi svojim nekim djelima mijenjamo Božje namjere s nama, već se odlučnije podlažemo Njegovoj volji i  spasenjskom planu koji ima s nama. Obraćenje ima za cilj potpuno odvraćanje od grijeha na svim područjima našega života i priklanjanje Bogu. Grijeh je čovjekov drski pokušaj da živi bez Boga. A pokora nam pomaže da vratimo Boga u središte svoga života.

Poruka, 25. veljača 2017

„Draga djeco! Danas vas pozivam da vašu vjeru duboko živite i molite Svevišnjega da je ojača, te da je vjetrovi i oluje ne mogu slomiti. Neka korijeni vaše vjere budu molitva i nada u vječni život. I već sad, dječice, radite na sebi u ovom milosnom vremenu u kojemu vam Bog daje milost da u odricanju i pozivu na obraćenje budete ljudi jasne i ustrajne vjere i nade.  Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

 

 

 

Čistom srijedom ili pepelnicom započinje   preduskrsno pokorničko vrijeme, a  poruka koju odašilje pepelnica  je :     ” Obrati se čovječe dok još imaš vremena”.  

Svete mise u našoj župi na čistu srijedu su:

  • Gradnići : 07:00 h
  • Gornja Blatnica: 17:00 h

” Zgrabite šansu, pomirite se s Bogom i Vašem životu dajte novi pravac”.

 

 

Ukupan broj stanovika i obitelji po prezimenima u Gornjoj Blatnicina dan 01. siječnja 2017.;

PREZIME: PRIMORAC PULJIĆ ROZIĆ SOČE SUŠAC TOLJ TOMIĆ VUČIĆ
SPOL: MUŠKI: 0 1 11 1 19 2 1 92
ŽENSKI: 2 3 11 1 13 3 2 111
BROJ STANOVNIKA:

 

2 4 22 2 32 5 3 203
BROJ OBITELJI: 1 1 6 1 12 1 1 50

Statističke podatke obradila: Marija Pehar

Pristup podacima odobrio: fra Nikola Rosančić, župnik

 

Ukupan broj stanovnika i obitelji po prezimenima u Gornjoj Blatnici na dan 01. siječnja 2017.;

PREZIME:   BARTULA BEVANDA BOJČIĆ BULIĆ ĆORIĆ ERIĆ GAGRO GALIĆ GRBAVAC KVESIĆ ODAK
SPOL: MUŠKI: 1 6 8 0 5 0 1 6 10 12 2
ŽENSKI: 2 5 7 2 4 1 1 6 14 18 2
BROJ STANOVNIKA:

 

3 11 15 2 9 1 2 12 24 30 4
BROJ OBITELJI: 1 3 4 1 3 1 1 2 9 7 1

Statističke podatke obradila: Marija Pehar

Pristup podacima odobrio: fra Nikola Rosančić, župnik

Ukupan broj stanovika i obitelji u Gornjoj Blatnici na dan 01. siječnja 2017.;

SELO: GORNJA BLATNICA
SPOL: MUŠKI: 178
ŽENSKI: 208
BROJ STANOVNIKA : 386
BROJ OBITELJI: 106

Statističke podatke obradila: Marija Pehar

Pristup podacima odobrio: fra Nikola Rosančić, župnik

  Ukupan broj stanovnika i obitelji  po prezimenima na Paoči na dan 01.siječnja 2017.;

PREZIME: PRSKALO RAVLIĆ ROZIĆ ŠARAVANJA ZUBAC
SPOL: MUŠKI: 25 1 1 2 15
ŽENSKI: 19 1 2 2 25
BROJ STANOVNIKA: 44   2 3 4 40
BROJ OBITELJI: 14 1 2 1 11

Statističke podatke obradila: Marija Pehar

Pristup podacima odobrio: fra Nikola Rosančić, župnik

  Ukupan broj stanovnika i obitelji  po prezimenima na Paoči na dan 01.siječnja 2017.;

PREZIME: BUNTIĆ ĆORIĆ JURILJ JUREŠIĆ LJOLJO MARINČIĆ PAPONJA PEHAR
SPOL: MUŠKI: 9 13 0 2 2 2 14 1
ŽENSKI: 7 13 1 3 1 3 13 1
BROJ STANOVNIKA:

 

16 26 1 5 3 5 27 2
BROJ OBITELJI: 4 8 1 1 1 2 4 1

Statističke podatke obradila: Marija Pehar

Pristup podacima odobrio: fra Nikola Rosančić, župnik

 

Ukupan broj stanovnika  i obitelji na Paoči na dan 01. siječnja 2017.;

SELO: PAOČA
SPOL: MUŠKI: 87
ŽENSKI: 91
BROJ STANOVNIKA : 178
BROJ OBITELJI:

49

Statističke podatke obradila: Marija Pehar

Pristup podacima odobrio: fra Nikola Rosančić, župnik

Utorak, 28.veljače 2017. rezerviran je za maškaradu u našoj župi. Naše male i velike maškare održat će povorku kroz selo, a  svi koji ste u mogućnosti  počastite ih krafnama ili slatkišima te im se pridružite na zajedničkom prigodnom programu koji će biti održan u 19 sati u župnoj dvorani. 

 

Ukupan broj stanovnika i obitelji  po prezimenima u Gradnićima na dan 01.siječnja 2017.;

PREZIME: PRSKALO ŠAJIN ŠARAVANJA ZUBAC
SPOL: MUŠKI: 72 3 6 26
ŽENSKI: 97 3 1 36
BROJ STANOVNIKA:

 

169 6 7 62
BROJ OBITELJI: 45 3 1 15

Statističke podatke obradila: Marija Pehar

Pristup podacima odobrio: fra Nikola Rosančić, župnik

Ukupan broj stanovnika i obitelji po prezimenima u Gradnićima na dan 01.siječnja 2017.;

PREZIME: BARBARIĆ BURIĆ DODIG GRBAVAC KVESIĆ MANDARIĆ MARIĆ MARTINOVIĆ PEHAR
SPOL: MUŠKI: 2 3 20 3 2 2 2 1 86
ŽENSKI: 2 4 17 2 2 2 3 2 87
BROJ STANOVNIKA:

 

4 7 37 5 4 4 5 3 173
BROJ OBITELJI: 1 3 6 1 1 1 1 49

Statističke podatke obradila: Marija Pehar

Pristup podacima odobrio: fra Nikola Rosančić, župnik

Ukupan broj stanovnika i obitelji u Gradnićima na dan 01.siječnja 2017.;

SELO: GRADNIĆI
SPOL: MUŠKI:

228

ŽENSKI:

258

BROJ STANOVNIKA :

486

BROJ OBITELJI:

127

Statističke podatke obradila: Marija Pehar

Pristup podacima odobrio: fra Nikola Rosančić, župnik

Page 30 of 31 1 28 29 30 31
© 2016 Župa Gradnići
Design by Ibrahim