Župa Gradnići | Službena stranica Župe Svetog Blaža «
DSC_0032

Dobrodošli na stranicu

Župe Gradnići

DSC_0030
DSC_0027
DSC_0058

Nedjeljna liturgijska čitanja

Čitanje Djela apostolskih

Pošto je Isus uzet na nebo, vratiše se apostoli u Jeruzalem s brda zvanoga Maslinsko, koje je blizu Jeruzalema, udaljeno jedan subotnji hod. I pošto uđu u grad, uspnu se u gornju sobu gdje su boravili: Petar i Ivan i Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov Alfejev i Šimun Revnitelj i Juda Jakovljev – svi oni bijahu jednodušno postojani u molitvi sa ženama, i Marijom, majkom Isusovom, i braćom njegovom.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Pripjev: Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja u zemlji živih.

Gospodin mi je svjetlost i spasenje:
koga da se bojim?
Gospodin je štit života moga:
pred kime da strepim?

Za jedno molim Gospodina,
samo to ja tražim:
da živim u domu Gospodnjem
sve dane života svoga,
da uživam milinu Gospodnju
i dom njegov gledam.

Slušaj, Gospodine, glas moga vapaja,
milostiv mi budi, usliši me!
Moje mi srce govori:
»Traži lice njegovo!«

Čitanje Prve poslanice svetoga Petra apostola

Ljubljeni: Radujte se kao zajedničari Kristovih patnja da i o objavljenju njegove slave mognete radosno klicati. Pogrđuju li vas zbog imena Kristova, blago vama, jer Duh slave, Duh Božji u vama počiva. Tek neka nitko od vas ne trpi kao ubojica, ili kradljivac, ili zločinac, ili makar i kao nametljivac; ako li kao kršćanin, neka se ne stidi, nego neka slavi Boga zbog tog imena.

Riječ Gospodnja.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Isus podiže oči k nebu i progovori: »Oče, došao je čas: proslavi Sina svoga da Sin proslavi tebe i da vlašću koju si mu dao nad svakim tijelom dade život vječni svima koje si mu dao. A ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista. Ja tebe proslavih na zemlji dovršivši djelo koje si mi dao izvršiti. A sada ti, Oče, proslavi mene kod sebe onom slavom koju imadoh kod tebe prije negoli je svijeta bilo. Objavio sam ime tvoje ljudima koje si mi dao od svijeta. Tvoji bijahu, a ti ih meni dade i riječ su tvoju sačuvali. Sad upoznaše da je od tebe sve što si mi dao jer riječi koje si mi dao njima predadoh i oni ih primiše i uistinu spoznaše da sam od tebe izišao te povjerovaše da si me ti poslao. Ja za njih molim; ne molim za svijet, nego za one koje si mi dao jer su tvoji. I sve moje tvoje je, i tvoje moje, i ja se proslavih u njima. Ja više nisam u svijetu, no oni su u svijetu, a ja idem k tebi.«

Riječ Gospodnja.

        Tumačenje liturgijskih čitanja

Prvo čitanje: Dj 1, 12-14

Ovaj se odlomak Djela apostolskih nastavlja na Lukin izvještaj o Isusovu uzašašću. Apostoli su poslušali Isusa “da ne napuštaju Jeruzalema, nego neka čekaju Obećanje Očevo” (Dj 1, 4). U molitvi, razmatranju i međusobnoj povezanosti čekali su dolazak Duha Svetoga koji ih je imao prosvjetljivati i jačati u naviještanju evanđelja.
Maslinsko brdo bilo je udaljeno od Jeruzalema “jedan subotnji hod”. Onoliko koliko je bilo dopušteno subotom pješačiti a da se ne prekrši propis o počinku na dan Gospodnji. To je oko jedan kilometar. “Gornja soba gdje su boravili” morala je biti gostinjska soba boljih kuća u Jeruzalemu u koju se ulazilo izvana. Takvih soba bilo je u glavnom gradu Židova u Isusovo doba puno, jer su se izdavale hodočasnicima iz domovine i dijaspore koji su željeli najveće blagdane svog naroda proboraviti u svetom gradu. Moguće je da je to bilo u kući Ivanove majke Marije, jer nam Luka svjedoči da su kršćani Jeruzalema u prvim godinama nakon uskrsnuća Isusova u toj kući obavljali svoje molitve.

Drugo čitanje: 1 Pt 4, 13-16

Ovaj odlomak govori o kršćanima u svijetu koji se mogu i trebaju ponašati drukčije od svjetovnih ljudi, ako se otvore poticajima Duha Svetoga. “Radujte se kao zajedničari Kristovih patnja.” Ova rečenica otkriva da su povijesni naslovnici – kršćani poganskog podrijetla u Maloj Aziji – bili sumnjičeni i da su ih progonili njihovi poganski sugrađani. Petar ih tješi da su takve patnje sastavni dio vjerničkog zvanja u nekršćanskom svijetu te potiče da za uzor uzmu Isusa, strpljivog Patnika. On pati sa svojim vjernicima u bolestima i progonima te čini naše patnje sadržajnima. Strpljivo podnošenje patnja s Kristom omogućit će nam eshatonsko radovanje “o Objavljivanju Kristove slave“. U daljnjem tekstu poziva nadahnuti pisac kršćane da se klone stvarnih mana koje bi mogle biti opravdan povod za kritiku pogana protiv kršćana, dakle da se klone ubojstava, krađa, zločina ili čak kakve nametljivosti. Iz posljednje mane vidimo da i samo širenje kršćanstva mora biti ukusno i u skladu s ljudskom slobodom i dostojanstvom.

Evanđelje: Iv 17, 1-11

Naš današnji odlomak obuhvaća prvi dio i ključni dio drugog dijela. Isus u molitvi priznaje da je “došao čas” (r. 1). To je čas proslave po nasilnoj smrti. Isus kao da još jednom ispituje svoju savjest te u molitvi izražava svijest da je vršio volju Očevu: “Ja tebe proslavih na zemlji dovršivši djelo koje si mi dao izvršiti” (r. 4). Obavljajući mesijanski poziv na način kako je Otac tražio, Isus je “svakom tijelu” -svakom ljudskom biću koje se slobodno odazivalo njegovim pozivima – davao pristup u život vječni. Taj se život sastoji u “upoznavanju” Oca i Sina. “Upoznati” ovdje znači iskustveno doživljavati i osobno pristajati uz Oca i Sina.
U molitvi za učenike Isus najprije zahvalno ističe: “Tvoji bijahu, a ti ih meni dade i riječ su tvoju sačuvali” (r. 6). U odazivu učenika Isus vidi Očevu potvrdu svog djelovanja. Iako malobrojni, oni su znak da Bog potvrđuje ono što je Isus činio i govorio. Zato Isus zahvalno ističe: “Riječi koje si mi dao njima predadoh i oni ih primiše i uistinu spoznaše da sam od tebe izašao te povjerovaše da si me ti poslao” (r. 8). Isus se nije laktao za utjecajne učenike. Zahvalan je Ocu što su galilejski ribari i seljaci u njemu otkrili i prihvatili Mesiju koji je od Boga došao. Za njih Isus moli, a ne za “svijet”. Moli da bi apostoli i njihovi nasljednici nastavili u svijetu djelo koje je on započeo.

Mise kroz tjedan

Ponedjeljak,                       29.5.2017. Gradnići, 07:00h: Matija Zubac za pokojnog Nedjeljka
Utorak,

30.5.2017.

Gradnići, 07:00h: Branko Pehar za pokojnu Šimu i sve pokojne iz obitelji Pehar
Srijeda,    31.5.2017. Blatnica, 18:00h: Kvesić Zlatan za pokojnog Blagu i ostale pokojne
Četvrtak,

1.6.2017.

Gradnići, 18:00h: Josip i Melanija Prskalo za sve svoje pokojne
Petak,

2.6.2017.

Gradnići, 07:00h: Tinka Prskalo za pokojne Ingu i Lidiju
Subota,    3.6.2017. Gradnići, 07:00h: Obitelj Pehar za pokojne Stanu, Antu, Anđu i ostale pokojne iz obitelji
Nedjelja, 4.6.2017. PEDESETNICA – DUHOVI

Gornja Blatnica, 09:00h: Pro populo

Gradnići, 11:00h: Pro populo

Svetkovina Duha Svetoga

Svetkovina Duha Svetoga, oživljava u nama spomen na događaje i iskustva koja su proživljavali Isusovi učenici pedeset dana nakon njegove muke, smrti i uskrsnuća, na blagdan Pedesetnice. Uskrsli je Krist u punini poslao apostolima obećanog Duha Svetoga i time dovršio svoje spasiteljsko djelo u svijetu. Od tada će na svom povijesnom putu, učenici Kristovi, tj. Crkva, koja ostaje u svijetu, snagom Duha Svetoga nastavljati njegovo djelo spasenja sve do svršetka svijeta, do njegovog ponovnog dolaska. Duh Sveti nadahnjuje i vodi Crkvu da vjerodostojno izvršava tu zadaću i poslanje koje je od Krista primila, „da u svijetu djelo njegovo dovrši i izvrši svako posvećenje“. Zato je svetkovina Duhova ujedno i Svetkovina rođenja ili početka djelovanja Crkve.

Naziv blagdana, „Duhovi“, može nas asocirati na množinu riječi „duh“, pa se može dobiti dojam da je riječ o „duhovima“. Međutim, riječ je o Duhu Svetom. Budući da se od početaka blagdan najsvečanije svetkovao s višednevnim pripravama, ti su dani nazvani „Duhovi“ dani ili dani Duha Svetoga. Iako je Duh Sveti Božanska Osoba, jednak Ocu i Sinu, te kao djelatna Božja stvoriteljska i stvarateljska snaga proizlazi iz Oca i Sina, više se kroz povijest govorilo o Bogu Ocu i Bogu Sinu. Stoga, Crkva danas spoznaje i uvijek iznova otkriva da Duh Sveti proizlazi od Oca kao Životvorac; da nam ga Krist daruje, da vodi Crkvu, da tumači njegove Riječi i da nas uvodi u svu istinu.

Iz svjedočanstva Novoga zavjeta i iskustva prve Crkve, uvijek iznova otkrivamo poruke za današnji dan. Djela Apostolska opisuju kako su učenici nakon Isusove smrti bili u strahu i razočarani; okupljeni zajedno u molitvi, iščekujući obećanje koje im je Isus dao prije smrti, a neki od njih su i posumnjali. Događaj na dan Pedesetnice opisan je u snažnim slikama, jer je po sebi neizrecivo ono što su učenici doživjeli. Sve se svodi na šum vjetra i vatru u obliku plamenih jezika koja se pojavila nad učenicima. To nam predočava onu pokretačku, unutarnju životvornu snagu i gorljivost koja je pokrenula učenike da iziđu iz svojega straha i neustrašivo naviještaju okupljenom mnoštvu naroda iz svih krajeva svijeta, Isusa Krista raspetoga i Uskrsloga kao Spasitelja svijeta. I to što su oni snagom Duha Svetoga naviještali, razumjeli su svi, i to na svom materinjem jeziku.

Vjerni narod koji je poznavao Pisma, dobro je to mogao povezati sa sasvim obrnutom situacijom koja se zbila pri gradnji kule Babilonske gdje su žitelji gradeći kulu sami htjeli doseći nebo i biti kao Bog. A tada su im se jezici pomrsili i nisu se mogli razumjeti jedni druge, te nisu mogli nastaviti gradnju.

Te nas slike upućuju na onaj novi govor koji proizlazi od Duha Svetoga. To je govor ljubavi i opraštanja. Njega svi razumiju. Ljubav prema bližnjemu ne treba tumačiti niti na jedan jezik. On se doživljava kroz iskustvo darivanja. Svaki puta kada netko želi zavladati drugim, podrediti drugoga svojim interesima, događa se upravo suprotno. Događa se nerazumijevanje, razdor i svađa. A Crkva je zajednica koju vodi Duh Sveti, da njegovom snagom ostvaruje novo zajedništvo među ljudima po ljubavi i opraštanju, što će moći svi ljudi svijeta osjetiti i razumjeti.

To još jasnije dolazi do vidjela u evanđelju. Ivanje tako sročio prvi susret Uskrsloga s učenicima, kao da se u istom susretu dogodio i Uskrs i Duhovi. Uistinu to jest jedan nedjeljiv događaj, koliko god ih dana dijelilo. Krist učenicima daruje svoj mir. On im pokazuje ruke i rebra. Prepoznali su oni u njemu Uskrsloga, koji je pobijedio grijeh i smrt. On im daruje svojega Duha, tako da dahne u njih. Zatim tumači svoj postupak riječima: „Primite Duha Svetoga!“ Time podsjeća na Post 2,7 gdje je rečeno kako je Bog Adamovu tijelu, načinjenu od gliba zemaljskog, udahnuo dah života i on je tako postao živa duša. Apostole zamrle u događajima Isusove muke i smrti Isus oživljava snagom Duha životvorca. Oni Primaju od njega Duha Svetoga da nastave njegovo poslanjekoje se ostvaruje po opraštanju: „Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im.“ To je poslanje Crkve. Opraštajući grijehe u ime Kristovo Crkva i danas uspostavlja novu vezu ljubavi između Boga i grešnih ljudi na spasenje svijeta. A to čini po Duhu koji joj je dan.

 Župne obavijesti

Darovatelji za zid:

Marko Pehar (Bedrić) Gradnići 50 KM

Filip Mandarić Gradnići 40 KM

Vinka Pehar Gradnići 20 KM

Ico Pehar Gradnići 50 KM

Jela Rozić Paoča 30 KM

N.N. 50 KM

Obavijest za devetnicu Duhu Svetom

U petak 26.5. započeli smo devetnicu Duhu Svetomu. Devetnica se održava svaku večer u 18 sati u staroj crkvi, trajati će do subote. Sve koji su u mogućnosti pozivamo da se priključe zajedničkoj molitvi.

Obavijest za župnu katehezu

U ponedjeljak (29.5.) u 19 sati u staroj crkvi biti će župna kateheza. Gosti predavač na katehezi biti će don Ivan Marčić, župni vikar, odgojitelj mladih, voditelj molitvene zajednice u župi sv. Mateja u Mostaru.

Obavijest za “Večeri druženja i pjesme”

U našoj župi organiziraju se večeri druženja i pjesme. Dva puta mjesečno u večernjim satima biti će druženje ispred župne kuće. Večeri počinju 4.6. i trajati će sve do kraja 8 mjeseca. U idućem broju glasnika biti će više informacija o održavanju prve večeri.

Obavijest za misu na Ivanovu polju

10.6. u 17 sati biti će misa na Ivanovu polju, a nakon mise biti će druženje uz prigodni program pjesmu i bećarać na fratarskoj njivi.

Obavijest povodom završnog koncerta naših sekcija

Sve naše sekcije koje djeluju u župi imati će završni koncert 18.6. 2017. nakon večernje mise u župnoj dvorani. Naše sekcije su marljivo radile cijelu godinu, podržite ih svojim dolaskom kako bi i u idućoj školskoj godini nastavili sa svojim radom u našoj župi. Pozivamo sve župljane koji su u mogućnosti da se odazovu i priključe našim sekcijama.

Kršeni su:

1.Ilija Zubac, sin Daria i Anite r. Zovko, iz Gradnića, kršten u Gradnićima 27.5. 2017. Kum: Ivan Prskalo

Neka ga Bog prati i blagoslovi na putu njegovog odrastanja.

Čišćenje crkve: skupina broj 14.

       RASPORED AKTIVNOSTI

Ponedjeljak, 29.5.2017. 17:00 Župni vjeronauk Gradnići (1-4 i 5-8 razred)

19:00 Župna kateheza

20:00 Folklorna skupina

Utorak, 30.5.2017. 17:00 Župni vjeronauk Gradnići (proba za glumce)

21:00 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

Srijeda, 31.5.2017. Blatnica: 19:00 Župni vjeronauk (1-4 i 5-8 razred) Ministranti

20:00 Treći franjevački red

Četvrtak, 1.6.2017.
Petak, 2.6.2017. 19:00 Biblijska skupina

20:00 Frama

Subota, 3.6.2017. 11:00 Ministranti

13:30 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

16:00 Orkestar gitara i tamburica (MALI)

17:00 Plesne skupine

Nedjeljna liturgijska čitanja

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Filip siđe u grad samarijski i stade im propovijedati Krista. Mnoštvo je jednodušno prihvaćalo što je Filip govorio slušajući ga i gledajući znamenja koja je činio. Doista, iz mnogih su opsjednutih izlazili nečisti duhovi vičući iza glasa, a ozdravljali su i mnogi uzeti i hromi. Nasta tako velika radost u onome gradu.Kad su apostoli u Jeruzalemu čuli da je Samarija prigrlila riječ Božju, poslaše k njima Petra i Ivana. Oni siđoše i pomoliše se za njih da bi primili Duha Svetoga. Jer još ni na koga od njih ne bijaše sišao; bijahu samo kršteni u ime Gospodina Isusa. Tada polagahu ruke na njih i oni primahu Duha Svetoga.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Pripjev: Kliči Bogu, sva zemljo.

Kliči Bogu, sva zemljo,
opjevaj slavu imena njegova,
podaj mu hvalu dostojnu.
Recite Bogu: »Kako su potresna djela tvoja!«

»Sva zemlja nek ti se klanja i nek ti pjeva,
neka pjeva tvom imenu!«
Dođite i gledajte djela Božja:
čuda učini među sinovima ljudskim.

On pretvori more u zemlju suhu
te rijeku pregaziše.
Stoga se njemu radujmo!
Dovijeka vlada jakošću svojom.

Dođite, počujte, svi koji se Boga bojite,
pripovjedit ću što učini duši mojoj!
Blagoslovljen Bog koji mi molitvu ne odbi,
naklonosti ne odvrati od mene!

Čitanje Prve poslanice svetoga Petra apostola

Ljubljeni: Gospodin – Krist neka vam bude svet, u srcima vašim, te budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, ali blago i s poštovanjem, dobre savjesti da oni koji ozloglašuju vaš dobar život u Kristu, upravo onim budu postiđeni za što vas potvaraju. Ta uspješnije je trpjeti, ako je to Božja volja, čineći dobro, nego čineći zlo. Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu – ubijen doduše u tijelu, ali oživljen u duhu.

Riječ Gospodnja.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati. I ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek: Duha Istine, kojega svijet ne može primiti jer ga ne vidi i ne poznaje. Vi ga poznajete jer kod vas ostaje i u vama je. Neću vas ostaviti kao siročad; doći ću k vama. Još malo i svijet me više neće vidjeti, no vi ćete me vidjeti jer ja živim i vi ćete živjeti. U onaj ćete dan spoznati da sam ja u Ocu svom i vi u meni i ja u vama. Tko ima moje zapovijedi i čuva ih, taj me ljubi; a tko mene ljubi, njega će ljubiti Otac moj, i ja ću ljubiti njega i njemu se očitovati.«

Riječ Gospodnja.

        Tumačenje liturgijskih čitanja

Prvo čitanje: Dj 8, 5-8.14-17

Filip je jedan od sedmorice đakona, odabranih među Židovima helenistima (povratnicima iz inozemstva) koji su bili postavljeni za suradnike Dvanaestorice u vođenju kršćanske zajednice i propovijedanju. Ovo se događa poslije Stjepanova mučeništva, a Stjepan je bio jedan od đakona. Zato su ostali morali napustiti Jeruzalem te poći na misionarsko djelovanje u druge krajeve.  Filip je “propovijedao Krista”. Podsjetio je Samarijance da je onaj Isus kojega su primili u goste zaista Krist i “Spasitelj svijeta” (usp. Iv 4, 42). Bog je potvrđivao njegovo propovijedanje oslobađajući opsjednute od nečistih duhova te ozdravljajući uzete i hrome. Samarijanci su prihvaćali vjeru i tako je “nastala velika radost u onom gradu”. Sv. Luka u Djelima apostolskim češće ističe radost koja nastaje u ljudima prilikom prihvaćanja kršćanstva. Kršćanstvo donosi ljudima životnu radost koje bismo trebali biti svjesni i u svojim jadikovkama.

Drugo čitanje: 1 Pt 3, 15-18

“Krist neka vam bude svet” znači: Krist koji je svet zato što je drukčiji, što se ne ponaša prema zemaljskim kriterijima, neka vam bude primjer i poticaj na vladanje drukčije I od poganskih sugrađana. U ono doba kršćani su bili manji, na sumnjičena i gotovo progonjena od poganske većine. Sveti ih pisac moli da ostanu vjernički vedri i ne podlegnu napasti nasilnog odgovaranja na diskriminacije.
Izraz “obrazloženje nade koja je u vama” pretpostavlja ; najprije pesimizam grčkih i rimskih pogana onog vremena. Zatim pretpostavlja i vedrinu kršćana u takvoj sredini: među sugrađanima koji su život smatrali besmislenim kršćani su živjeli puni nade i vedrine. Razlog ove nade bila je vjera u Krista i spasenje dostupno u njemu, bez obzira na sve životne teškoće.  “Uspješnije je trpjeti, ako je volja Božja, čineći dobro nego čineći zlo.” Ovdje se pretpostavlja da kršćani poput Krista nevinog Patnika nezasluženo trpe. Sveti pisac traži da svojim ponašanjem ne budu povod ni uzrok opravdanim kaznama građanske vlasti. “Ubijen u tijelu, ali oživljen u duhu” – odnosi se na Krista raspetog i uskrslog. “Duh” se ovdje više odnosi na Duha Svetoga, nego na ljudski duh kao duhovni element osobe. Kao što je Duh na djelu u Kristu uskrslom, tako je na djelu i u krštenicima koji su puni nade.

Evanđelje: Iv 14, 15-21

U ovom odlomku oproštajnoga govora Isus traži da učenici u vremenu njegove “odsutnosti”, tj. boravka kod Oca u proslavljenom stanju, vrše njegove zapovijedi. Pritom izjednačava vršenje zapovijedi i ljubav prema sebi: “Tko ima moje zapovijedi i čuva ih, taj me ljubi” (r. 21). Ovo držanje zapovijedi omogućuje Duh Sveti. Za hrvatsku riječ “Branitelj” stoji u izvorniku Parekletos, a to je u grčkome pravnom sustavu bio skrbnik kojeg je država određivala malodobnoj djeci, da im odrasli ne raznesu imovinu prije njihove punoljetnosti ili da ih ne zlostavljaju. Parakletos je bio i odvjetnik koji je na sudu branio optuženoga. Evanđelist se poslužio tim grčkim izrazom da prerekne ulogu Duha Svetoga među kršćanima u često neprijateljskom svijetu.  Isus kaže da Branitelja učenici “poznaju”, on “ostaje” u učenicima, u njima je. Riječ je o biblijskom poznavanju u smislu iskustvenog doživljavanja. Ivan ovo piše više od pedeset godina nakon Kristova uskrsnuća, kad Crkva djeluje u novim okolnostima propovijedajući prilagođeno uvijek istog Krista raspetog i uskrslog. Ona to može zato što je Duh Sveti u njoj stalno prisutan. Doživljava poticajnu prisutnost Duha. I to radosno doživljava.

Mise kroz tjedan

Ponedjeljak,                       22.5.2017. Gradnići, 07:00h: Božana i Dragan Pehar za svoje pokojne
Utorak,

23.5.2017.

Gradnići, 07:00h: Daniela Prskalo za pokojnog oca Antu
Srijeda,    24.5.2017. Blatnica, 18:00h: Nikola Ilić s obitelji za pokojnu Stojku Sušac i Ljubicu Marić
Četvrtak,

25.5.2017.

UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO

Blatnica, 09:00h: Damir Vučić za pokojnog oca Ivana (Iću)

Gradnići, 11:00h: Pro populo

Petak,

26.5.2017.

Gradnići, 07:00h: Matija Zubac za pokojnog Ivana
Subota,    27.5.2017. Gradnići, 07:00h: Senka Prskalo za pokojnog muža Ivana i ostale pokojne
Nedjelja, 28.5.2017. Gornja Blatnica, 09:00h: Anđa Sušac za pokojnu Maru Vučić

Gradnići, 11:00h: Pro populo

Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)

Četrdeset dana nakon Uskrsa Crkva slavi Uzašašće Kristovo, odnosno Spasovo. Četrdeset dana nakon svoga uskrsnuća Isus je, kažemo, uzašao na nebo. Evo što o tome kaže Sveto pismo u Djelima apostolskim:I dok je jednom s njima blagovao, zapovjedi im da ne napuštaju Jeruzalema, nego da čekaju Obećanje Očevo “koje čuste od mene. Ivan je krstio vodom, a vi ćete naskoro nakon ovih dana viti kršteni Duhom Svetim.”Nato ga sabrani upitaše: Gospodine, hoćeš li u ovo vrijeme Izraelu opet uspostaviti kraljevstvo?” On im odgovori: “Nije vaše znati vremena i zgode koje je Otac podredio svojoj vlasti. Nego, primit ćete snagu Duha Svetoga, koji će sići na vas, i bit ćete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji, sve do kraja zemlje:”Kad to reče, podiže se njima na očigled, i oblak ga ote njihovim očima. I dok su netremice gledali kako on odlazi na nebo, gle, dva čovjeka stadoše kraj njih u bijeloj odjeći i rekoše im: “Galilejci, što stojite i gledate u nebo? Ovaj Isus koji je od vas uzet na nebo isto će tako doći kao što ste vidjeli da odlazi na nebo.”
Što znači da je Isus uzašao na nebo?
Naravno, ne shvaćamo nebo u nekom prostornom smislu. Crkva zapravo slavi Kristovu pobjedu nad grijehom i smrću. Isusovi su neprijatelji mislili da će ga ukloniti ako ga osude i dadu razapeti, ali je on iz tog prividnog poraza izišao kao pobjednik: uskrsnuo je od mrtvih. Uskrsnuo da više nikad ne umre. Nije više podložan nevoljama ovoga svijeta. Prelazi u nebesku slavu. I onda, četrdesetog dana se samo naizvan pokazalo ono što je započelo uskrsnućem: Isus ulazi u nebesku proslavu.

Što bi značilo drugo ime za taj blagdan – Spasovo?
Za kršćane bi bilo premalo slaviti samo Kristovo uzašašće, kao što bi bilo premalo slaviti samo Kristovo uskrsnuće. Kršćani vjeruju da se u Kristu spašavaju svi koji u njega povjeruju i koji su s njim povezani krštenjem. Krist je uskrsnuo i u njemu i mi dobivamo vječni život. Krist je ušao u nebesku slavu svojega Oca i u njemu smo i mi dionici iste slave. Zgodno u tome smislu veli stari crkveni pisac sv. Leon iz 5. st.:

Predragi! Kristovo uzašašće i naše je uzdignuće. Kamo je prethodila slava Glave, tamo se poziva i nada tijela. Stoga kličemo dostojnim veseljem i veselimo se pobožnim činom zahvaljivanja. Danas smo potvrđeni kao posjednici neba. Također smo u Kristu unišli u ono što je najviše na nebesima. Po Kristovoj smo milosti obilnije postigli nego što smo izgubili po đavlovoj zavisti.

Dakle, s Kristom smo i mi “spašeni”. Već smo unišli u ono nebesko.

Znači li to da se spasenje već sada događa na zemlji? I to na onoj zemlji koja se naziva i “dolina suza”?
Isus veli: “Kraljevstvo je Boje među vama.” Isus je došao promijeniti ne zemlju nego ljude, a po ljudima se preobražava sve stvorenje. S isusom je započelo bitno novo razdoblje. Bez njega bismo ostali prikovani za ovu zemlju i ostavljeni slikovito rečeno na milost i nemilost prirodnih sila. Ali Krist nas svojom smrću i uskrsnućem oslobađa od grijeha i smrti. Po krštenju, po vjeri u njega mi smo već sada bitno drugačiji. U nama struji božanski život. U nama već sada može strujati rajski, nebeski život samo ako dopustimo. Naime, mi smo “ucijepljeni” u Krista. Krist nas oslobađa zla. Naša je nevolja da i dalje toliko puta više vjerujemo svome tijelu i svojim grijesima, negoli onom božanskom životu koji je u nama. A Bog nam je po Kristu dao sposobnost da već ovdje ćutimo radost božanskoga života. Jer, mir savjesti, svijest da je Bog uza me, to je već sada ona duboka i nebeska radost u nama.

Neobično zvuči da je u kršćanima već sada nebeski život. Ima li onda uopće razlike između “neba” i “zemlje”?
Kad kažemo da je kraljevstvo nebesko među nama, onda to jednostavno znači da je po Božjoj dobroti ključ rješenja u našim rukama. Mi surađujemo s Božjom milošću i dajemo ovoj zemlji “nebeska” obilježja. Evo primjera: svi bismo htjeli da naš grad bude čist i uredan. Ovisi li to samo o onima koji čiste i uređuju ulice i parkove? To ovisi dobrim dijelom o nama. Vidjeli smo na Zapadu, npr. u Švicarskoj kako je svako i najmanje mjesto veoma uredno. Jer su ljudi stekli određene navike. Tako i u kršćansko-moralnom smislu: na nama je da Božjom snagom ostvarujemo Božje kraljevstvo. Zato i molimo u Očenašu. “Dođi kraljevstvo tvoje”.


Kako to da taj blagdan ne pada svake godine na isti dan i može li se njegovo značenje povezati sa svecima?

Kao što je Uskrs pomičan blagdan i uvijek pada nedjeljom, tako je i Spasovo koje pada četrdeseti dan nakon Uskrsa, dakle, uvijek četvrtkom.Blagdan sv. Leopolda Mandića se slavi 12. svibnja, odnosno vremenski je češće bliz blagdanu Uzašašća Gospodinova, pa evo paralele. Sv. je Leopold bio doista svet čovjek, što se vidi iz činjenice da je već pedesetak godina nakon svoje smrti proglašen svetim i da je drag tolikim vjernicima. On je primjer prisutnosti kraljevstva Božjega na zemlji i prisutnosti Božje na zemlji. Ljudi koji su k njemu dolazili na razgovor i na ispovijed zasvjedočili su kako su u njemu prepoznali Božju dobrotu, Božju blagost, Božje milosrđe. U njemu su mogli doživjeti dah neba. Kad bi svi kršćani slično živjeli, itekako bi se vidjelo kako je nebesko kraljevstvo duboko ukorijenjeno na zemlji.

Ponedjeljak, 22.5.2017. 20:00 Folklorna skupina
Utorak, 23.5.2017. 17:00 Župni vjeronauk Gradnići (1-4 i 5-8 razred)

21:00 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

Srijeda, 24.5.2017. Blatnica: 19:00 Župni vjeronauk (1-4 i 5-8 razred) Ministranti
Četvrtak, 25.5.2017. 19:00 Treći franjevački red
Petak, 26.5.2017. 19:00 Biblijska skupina

20:00 Frama

Subota, 27.5.2017. 11:00 Ministranti

13:30 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

16:00 Orkestar gitara i tamburica (MALI)

17:00 Plesne skupine

 

Nedjeljna liturgijska čitanja

Čitanje Djela apostolskih

Na dan Pedesetnice ustade Petar zajedno s jedanaestoricom, podiže glas i prozbori: »Židovi i svi što boravite u Jeruzalemu, ovo znajte i riječi mi poslušajte: Isusa Nazarećanina, čovjeka kojega Bog pred vama potvrdi silnim djelima, čudesima i znamenjima koja, kao što znate, po njemu učini među vama – njega, predana po odlučenu naumu i promislu Božjem, po rukama bezakonika razapeste i pogubiste. Ali Bog ga uskrisi oslobodivši ga grozote smrti jer ne bijaše moguće da ona njime ovlada. David doista za nj kaže: ’Gospodin mi je svagda pred očima jer mi je zdesna da ne posrnem. Stog mi se raduje srce i kliče jezik, pa i tijelo mi spokojno počiva. Jer mi nećeš ostaviti dušu u podzemlju ni dati da pravednik tvoj truleži ugleda. Pokazat ćeš mi stazu života, ispuniti me radošću lica svoga.’ Braćo, dopustite da vam otvoreno kažem: praotac je David umro, pokopan je i eno mu među nama groba sve do današnjeg dana. Ali kako je bio prorok i znao da mu se zakletvom zakle Bog plod utrobe njegove posaditi na prijestolje njegovo, unaprijed je vidio i navijestio uskrsnuće Kristovo: Nije ostavljen u podzemlju niti mu tijelo truleži ugleda. Toga Isusa uskrisi Bog! Svi smo mi tomu svjedoci. Desnicom dakle Božjom uzvišen, primio je od Oca obećanje, Duha Svetoga, i izlio ga kako i sami gledate i slušate.«

Riječ Gospodnja.

Čitanje Prve poslanice svetoga Petra apostola

Ljubljeni: Ako Ocem nazivate njega koji nepristrano svakoga po djelu sudi, vrijeme svoga proputovanja proživite u bogobojaznosti. Ta znate da od svog ispraznog načina života, što vam ga oci namriješe, niste otkupljeni nečim raspadljivim, srebrom ili zlatom, nego dragocjenom krvlju Krista, Jaganjca nevina i bez mane. On bijaše doduše predviđen prije postanka svijeta, ali se očitova na kraju vremenâ radi vas koji po njemu vjerujete u Boga koji ga uskrisi od mrtvih te mu dade slavu da vjera vaša i nada bude u Bogu.

Riječ Gospodnja.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

Onog istog dana – prvog u tjednu – dvojica Isusovih učenika putovala su u selo koje se zove Emaus, udaljeno od Jeruzalema šezdeset stadija. Razgovarahu međusobno o svemu što se dogodilo. I dok su tako razgovarali i raspravljali, približi im se Isus i pođe s njima. Ali prepoznati ga – bijaše uskraćeno njihovim očima. On ih upita: »Što to putem pretresate među sobom?« Oni se snuždeni zaustave te mu jedan od njih, imenom Kleofa, odgovori: »Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana?« A on će: »Što to?« Odgovore mu: »Pa ono s Isusom Nazarećaninom, koji bijaše prorok – silan na djelu i na riječi pred Bogom i svim narodom: kako su ga glavari svećenički i vijećnici naši predali da bude osuđen na smrt te ga razapeli. A mi se nadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela. Ali osim svega toga ovo je već treći dan što se to dogodilo. A zbuniše nas i žene neke od naših: u praskozorje bijahu na grobu, ali nisu našle njegova tijela pa dođoše te rekoše da su im se ukazali anđeli koji su rekli da je on živ. Odoše nato i neki naši na grob i nađoše kako žene rekoše, ali njega ne vidješe.« A on će im: »O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili! Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu?« Počevši tada od Mojsija i svih proroka, protumači im što u svim Pismima ima o njemu. Uto se približe selu kamo su išli, a on kao da htjede dalje. No oni navaljivahu: »Ostani s nama jer zamalo će večer i dan je na izmaku!« I uniđe da ostane s njima. Dok bijaše s njima za stolom, uze kruh, izreče blagoslov, razlomi te im davaše. Uto im se otvore oči te ga prepoznaše, a on im iščeznu s očiju. Tada rekoše jedan drugome: »Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma?« U isti se čas digoše i vratiše u Jeruzalem. Nađoše okupljenu jedanaestoricu i one koji bijahu s njima. Oni im rekoše: »Doista uskrsnu Gospodin i ukaza se Šimunu!« Nato oni pripovjede ono s puta i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha.

Riječ Gospodnja.

        Tumačenje liturgijskih čitanja

Prvo čitanje: Dj 2, 14.22-33

Ovo je izvadak iz svečane Petrove besjede na prve Duhove (Dj 2, 14-36). U cijeloj besjedi, napose u ovom odlomku Petar naglašava da iza Isusa iz Nazareta stoji Bog, Otac. On ga je potvrdio kao svojega Poslanika i Sina „silnim djelima, čudesima i znamenjima“. Vršak svih potvrda upravo su Uskrs i Duhovi. „Bog ga uskrisi!“ Kao Sin Božji Isus je mogao ustati iz groba svojom moći. Ima tekstova Sv. pisma koji i to govore. No ovaj izričaj: „Bog ga uskrisi!“ Isusov uskrs pripisuje Ocu. Bog, Otac uskrsom je zahvatio u povijest Isusa da ga potvrdi i ovjerovi kao Gospodina (usp. 2, 36). Tako je Uskrs za Isusa bio nov, snažan doživljj – doživljen i u ljudskoj naravi – da ga Otac ljubi. I evo, Petar u Isusova usta stavlja Davidov psalam. Iz njegova se presret­noga Srca izvija ova uskrsna pjesma zahvalnici Ocu. Pjeva je za se i – kao naša Glava – za nas, za svoj i naš uskrs.

Drugo čitanje: 1Pt 1, 17-21

Reći ćemo najprije, kao usput: u Godini A Petar je glasnogovornik i tumač Kristova Uskrsa, i u 1. i u 2. čitanju. Luka mu u Djelima, od samog početka pouskrsnog kršćanstva pridjeljuje prvu ulogu. I danas Pe­tar još uvijek govori, kao osobit predgovornik svega katoličkog svijeta u svom nasljedniku rimskom biskupu kojega mi katolici nazivamo Sveti otac papa. U svoje su vrijeme oci Kalcedonskog koncila, god. 451, poslušali poruku pape Leona Velikoga riječima: Petrus per Leonem locutus est – Petar je progovorio po Leonu!“ Zapazimo silno nagla­šenu teocentričnost ove Petrove poslanice. Bog, Otac, stoji na početku i svršetku sve povijesti spasenja, i svijeta i pojedinca. No također i kristocentričnost: Krist stoji iz­među Boga, Oca i ljudi. On nam je dao milost da Boga zovemo Ocem (usp. Rim 8,15), da postanemo njegovi sinovi i kćeri (usp. Iv 1,12), da se tako i zovemo i to da budemo (1 Iv 3,1). Novi zavjet često ističe krv Isusovu kao cijenu našega spasenja (usp. Rječnik biblijske teologije, str. 468). Poslanica Hebrejima odatle izvodi vrlo ozbiljan naputak: „Još se niste do krvi oduprli grijehu“ (12,4).

Evanđelje Lk 24, 13-35

Liturgija se u uskrsno vrijeme vrlo rado navraća na Isusovo ukazanje učenicima na putu u Emaus Mi smo Isusovi učenici na putu, mi smo „Ecclesia peregrinans – Crkva u hodu“ ovom zemljom prema vječnoj domo­vini. I nama se Isus očituje – i danas – po Svetom pismu i Euharistiji. U uspomeni učenika ostala je nezaboravna ta Isu­sova gesta. Samo je on s takvom pažnjom s takvom ljubavlju i pobožnošću postupao s kruhom. I inače, evanđelja rado spominju tu Isusovu krušnu gestu: euharistesas pišu grčki – zahvalio bi Ocu za dar kruha, a potom ga dijelio učenicima. Jesti od istog kruha, piti iz iste čaše s Isusom bijaše znak osobita zajedništva s njime i među sobom. Tako nam ovo uskrsno evanđelje naviješta „dva stola“ svake nedjeljne mise: stol Božje riječi stol Božjega kruha (DV 21). Bez poniranja u Sveto pismo ne možemo upo­znati Krista. Poznata je Jeronimova riječ: „Ignorantia Scripturarum – ignorantia Christi“, tko ne pozna Pisma ne pozna Krista! No to nije dosta. Istom po najintimnijem druženju s njim po pričesti postaju nam jasna i sama Pisma. Istom po pričesti dakle, rekao bi Ćiril Jeruzalemski u krsnim katehezama, postajemo „sysomoi kai synhaimoi“, zajedničari tijela i krvi Kristove.

Mise kroz tjedan

Ponedjeljak,                       1.5.2017. Gradnići, 07:00h: Danica Prskalo za pokojne Franu i Ljubu Paponja
Utorak,

2.5.2017.

Gradnići, 07:00h: Obitelj Nikice Prskala za pokojnog Nedjeljka Prskala
Srijeda,    3.5.2017. Blatnica, 18:00h: Ivan Rozić (Čarugić) s obitleji za sve svoje pokojne
Četvrtak,

4.5.2017.

Gradnići, 18:00h: Obitelj Zubac za pokojne Juru, Nikolu i Anicu
Petak,

5.5.2017.

Gradnići, 07:00h: Zdravko i Milka Pehar za pokojne Zorana (branitelja), oca Marka, majku Katu i ostale pokojne iz obitelji
Subota,    6.5.2017. Gradnići, 07:00h:Obitelj Ivke Pehara za pokojne suprugu Danicu, majku Božicu i oca Matu i ostale pokojne iz obitelji
Nedjelja, 7.5.2017. Gornja Blatnica, 09:00h: Blagoslov polja: Staro groblje

Franjo Vučić za sve svoje pokojne

Gradnići, 11:00h: Blagoslov polja Gradnići

Pro populo

Srce i (ne) prepoznati Isus

“Ali prepoznati ga – bijaše uskraćeno njihovim očima.” (Lk 24,16). Neprepoznati Isus – to je nit koja se provlači u pripovijesti o dvojici učenika na putu u Emaus. Slično nalazimo u glasovitom prizoru Posljednjeg suda: ‘Gospodine, a kada te to vidjesmo gladna, ili žedna, ili stranca, ili gola, ili bolesna, ili u tamnici, i ne poslužismo te?’ (Mt 25, 44)

Dvojica učenika ne prepoznaju Isusa. Doduše, imali su zdrave oči i mogli su sve vidjeti oko sebe: put, krajolik, ljude. Sljepoća se skrivala u njihovoj nutrini, u njihovom srcu. Pod srcem ne mislimo na srce kao fizički organ u našim grudima koji tjera krv po tijelu. ‘Srce’ je mjesto na kojemu osjećamo, vjerujemo i spoznajemo stvari koje nije moguće vidjeti isključivo tjelesnim očima. Srcem vidimo dublje. Srcem doživljavamo stvarnost.

Duhovna promjena dolazi iz srca. Učenici su morali naučiti gledati srcem. Isus im je u tome pomogao. Učenici nisu mogli shvatiti zašto je Isus trebao umrijeti. Učinilo im se da je smrt na križu dovela u pitanje sve ono što je Isus pripovijedao o Bogu i što je činio u njegovo ime. Isus im pomaže dublje shvatiti. Odgaja njihovo srce kako bi ono moglo učiti unositi smisao u događaje radi kojih se srce zatvorilo. Da bi u tome uspjeli, učenici moraju učiti promijeniti svoju percepciju. Od slijepih postati oni koji vide. Euharistija je sakrament prisutnosti Uskrslog Krista. Svaki put kada slavimo euharistiju, pozvani smo prepoznati pet Kristovih nazočnosti: kada se okupljamo u njegovo ime; dok se naviješta evanđelje; u tijeku euharistijske molitve u kojoj se uprisutnjuje njegova muka, smrt i uskrsnuća; za vrijeme svete pričesti; u našemu osobnom svjedočenju izvan euharistijskog slavlja, u našoj svakidašnjici. Neki su katolici vjeru sveli samo na primanje sakramenta, a zaboravili na svjedočenje vjere u svakidašnjici. Za našu vjeru euharistija je iznimno važna, jer se radi o Božjoj blizini u sakramentima, u znakovima (kruh, vino) koje možemo dotaknuti, vidjeti, kušati, dijeliti. Isusova prisutnost, međutim, ne može se ograničiti tim simbolima. Kada napuštamo crkvu, ne vraćamo Isusa natrag u tabernakul. Isus nije u kruhu, nego u lomljenju kruha, u bratskom zajedništvu. Kruh je znak njegove nazočnosti, ali mi ga nosimo u našemu srcu. Uskrsli Isus je po Duhu posvuda prisutan. Ne možemo ga locirati samo na jedno mjesto. Pozvani smo prepoznavati njegovu prisutnost u raznim oblicima i na različitim mjestima: prije svega, u bratu čovjeku, u međusobnom praštanju, u životnoj radosti, u primanju i pomaganju strancu, u osobnim krizama, itd. Dvojica učenika iz današnjeg evanđelja prepoznaju ga u činu gostoljubivosti. Dolazimo na euharistiju da se učimo srcem vidjeti i prepoznati skrivenoga Krista, da imamo snage mijenjati stvari, da spoznamo vlastitu odgovornost u današnjemu svijetu. I tada ćemo kao učenici na putu u Emaus doživjeti: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio?” (Lk 24, 32).

Fra Anđelko Domazet

Budući je naš Gospodin Isus Krist uskrsnuo u jutro prvoga dana po židovskoj suboti, taj su dan prvi kršćani slavili na poseban način. Nedjelja koja slijedi nakon subote jest dan dovršenja svega onoga što je Bog stvorio i učinio. Nedjelja kao blagdan uskrsnuća Kristova je dan “novoga stvaranja” u vodi i u Duhu Svetom, i mi smo povezani s Isusom Kristom i imamo udjela u njegovoj smrti i njegovu uskrsnuću. Za kršćane prvih stoljeća bila je bitna potreba,   jedno “egzistencijalno pitanje” kao kršćana, svake nedjelje zajedno dolaziti, slušati Riječ Božju i slaviti Euharistiju. Bez nedjelje – to je bilo njihovo čvrsto osvjedočenje-ti ne možeš trajno biti kršćanin. Toga su se prvi kršćani držali nasuprot tadašnjem socijalnom i političkom okruženju, čak u vremenima progonstva do mučeništva. Nedjelja u početku još nije bila državni blagdan. Tek je 321. godine kao takva bila priznata i obvezujuća, a uveo ju je car Konstantin. Ipak, svi oni koji su vjerovali u Isusa Krista a morali su po danu raditi, tražili su od države dopuštenje da mogu sudjelovati na svetoj misi. Tek kasnije dolazi do priznanja sa strane države da taj dan postane slobodan dan i da bude dan obnove i tjelesnog počinka. Nedjelja je kršćanski prablagdan, svaka nedjelja je mali Uskrs. Prvi kršćani trebali su taj dan jednostavno iz razloga,  da jačaju svoju vjeru i da nju prodube. Željeli su ispovijediti vjeru u Isusa Krista koji je uistinu uskrsnuo! A kako je danas? Trebamo li nedjelju? Na koji način trebamo nju? Da, mi smo zahvalni, da većina od nas ne mora nedjeljom raditi, izuzevši važne i nezamjenjive službe u obitelji, poljodjeljstvu i mnogim stručnim grupama. S pravom postoji “Savez za slobodnu nedjelju” koji želi očuvati vrijednost nedjelje kao dana slobodnog od rada, dana obnove, te obiteljskog i prijateljskog zajedništva. Je li to sve? Ako bi tako bilo, tada mi ne bismo trebali danas biti ovdje u crkvi na slavlju smrti i uskrsnuća Isusa Krista u svetoj Euharistiji! Tada bi bilo dovoljno, jednostavno se  držati toga  “biti slobodan od rada” i ništa više. Ali ne primjećujemo li, da bi takvom stavu nedjelje konačno nešto bitno nedostajalo? Bila bi gotovo izgubljena “duša nedjelje”, njezin pravi smisao koji je shvatljiv samo iz kršćanske vjere. Stoga postoji izričita, gootovo stroga obvezujuća zapovijed Crkve, slaviti nedjelju, i doduše na prvom mjestu po slavljenju svete mise. To ne smijemo činiti iz prisile nego nedjelju prihvatiti kao dar. Da, nedjelja bi trebala za svakoga od nas  biti kao nutarnja potreba ispovijediti Isusa Krista u njegovoj Crkvi. Svi trebamo nedjelju kao “Dan Gospodnji”! Samo pod tom pretpostavkom ona je također “Dan  ljudi”. Taj se dan može razumjeti samo u svjetlu Uskrsnuloga; samo iz radosti Uskrsnuloga sposobni smo za ljubazni susret u našim obiteljima i prijateljskim i poznaničkim krugovima. Samo u jedinstvu s Isusom Kristom naš život dobiva pravac i nadu dovršenja u blaženstvu. Svaka nedjelja je uistinu dan veselog klicanja i radosti! Aleluja! Tako smo pozvani – iz nedjelje u nedjelju – kao zajednica onih koji vjeruju u Isusa Krista sudjelovati u radosti uprisutnjenja Isusove smrti i uskrsnuća u žrtvi svete mise i s Isusom u svetoj pričesti držati uskrsnu gozbu! Sasvim je sigurno da je od toga dana obasjan cijeli naš tjedan, i mi se  nadamo da ćemo jednom smjeti ući u sreću vječnoga dovršenja kod Boga, u njegovu slavu.

                                      Fra Jozo Župić

       RASPORED AKTIVNOSTI

Ponedjeljak, 1.5.2017. 20:00 Folklorna skupina
Utorak, 2.5.2017. 16:00 Krizmanici

21:00 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

Srijeda, 3.5.2017. Blatnica: 19:00 Župni vjeronauk (1-4 i 5-8 razred) Ministranti

19:00 Veliki zbor

20:30 Treći franjevački red

Četvrtak, 4.5.2017.
Petak, 5.5.2017. 19:00 Biblijska skupina

20:00 Frama

Subota, 6.5.2017. 10:00 Ekološka sekcija

11:00 Ministranti

13:30 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

15:00 Krizmanici

16:00 Orkestar gitara i tamburica (MALI)

17:00 Plesne skupine

Župne obavijesti

Darovatelji za Novo groblje:

Anđelko Kvesić 100 €

Darovatelji za zid:

Frano Pehar Gradnići 30 KM

Jure Paponja Paoča 100 KM

Nikola Prskalo Gradnići 20 KM

Mario Prskalo Gradnići 20 KM

Šimun Prskalo Gradnići 20 KM

Dobroslav Pehar Gradnići 20 KM

Dario Prskalo Gradnići 20 KM

Blagoslov polja

Blagoslov polja na našim grobljima biti će slijedećim rasporedom:

Blatnica: Staro groblje 7.5.2017. u 09 sati.

Novo groblje 14.5.2017. u 09 sati.

Gradnići: 7.5.2017. u 11 sati.

Paoča: Stoci 14.5.2017. u 11 sati.

Oborine 21.5.2017. u 11 sati.

Obavijest za Veliki zbor

Proba Velikog zbora biti će u srijedu (3.5.) u 19 sati.

Obavijest za ekološku sekciju

U našoj župi 13.5. biti će Sveta krizma povodom toga mole se svi članove ekološke sekcije na akciju čišćenja i uređenja okoliša oko crkve i dvorane. Akcija će biti u subotu (6.5.) u 10 sati.

Obavijest za krizmanike

Vjeronauk za krizmanike biti će u utorak (2.5.) u 16 sati.

Najava vjenčanja

Svoju ženidbu najavljuju:

  1. Jurica Zubac, sin Zdravka Zubca i Franke r. Šego iz Gradnića i

    Zdravka Kozina, kći Kenedija Kozine i Marije r. Buntić iz Međugorja

  1. Ivan Vučić, sin Željka Vučića i Mile r. Čilić iz Gornje Blatnice i

Marija Petrina, kći Milenka Petrine i Anite r. Klemo iz Gornjeg Malog                                                                                     Ograđenika

Čišćenje crkve: skupina broj 10.

Nedjeljna liturgijska čitanja

Čitanje Djela apostolskih

Braća bijahu postojana u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama. Strahopoštovanje obuzimaše svaku dušu: apostoli su činili mnoga čudesa i znamenja. Svi koji prigrliše vjeru bijahu združeni i sve im bijaše zajedničko. Sva bi imanja i dobra prodali i porazdijelili svima kako bi tko trebao. Svaki bi dan jednodušno i postojano hrlili u Hram, u kućama bi lomili kruh te u radosti i prostodušnosti srca zajednički uzimali hranu hvaleći Boga i uživajući naklonost svega naroda. Gospodin je pak danomice zajednici pridruživao spasenike.

Riječ Gospodnja.

Čitanje Prve poslanice svetoga Petra apostola

Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista koji nas po velikom milosrđu svojemu uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi za životnu nadu, za baštinu neraspadljivu, neokaljanu i neuvelu, pohranjenu na nebesima za vas, vas koje snaga Božja po vjeri čuva za spasenje, spremno da se objavi u posljednje vrijeme. Zbog toga se radujte, makar se sada možda trebalo malo i žalostiti zbog različitih kušnja: da prokušanost vaše vjere – dragocjenija od propadljivog zlata, koje se ipak u vatri kuša – stekne hvalu, slavu i čast o objavljenju Isusa Krista. Njega vi ljubite iako ga ne vidjeste; u njega, iako ga još ne gledate, vjerujete te klikćete od radosti neizrecive i proslavljene što postigoste svrhu svoje vjere: spasenje duša.

Riječ Gospodnja.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Kad bî uvečer onoga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: »Mir vama!« To rekavši, pokaza im svoje ruke i bok. I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina. Isus im stoga ponovno reče: »Mir vama! Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas.« To rekavši, dahne u njih i kaže im: »Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im.« Ali Toma zvani Blizanac, jedan od dvanaestorice, ne bijaše s njima kad dođe Isus. Govorili su mu dakle drugi učenici: »Vidjeli smo Gospodina!« On im odvrati: »Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg čavala i ne stavim svoj prst u mjesto čavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati.« I nakon osam dana bijahu njegovi učenici opet unutra, a s njima i Toma. Vrata bijahu zatvorena, a Isus dođe, stade u sredinu i reče: »Mir vama!« Zatim će Tomi: »Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i stavi je u moj bok i ne budi nevjeran nego vjeran.« Odgovori mu Toma: »Gospodin moj i Bog moj!« Reče mu Isus: »Budući da si me vidio, povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!« Isus je pred svojim učenicima učinio i mnoga druga znamenja koja nisu zapisana u ovoj knjizi. A ova su zapisana da vjerujete: Isus je Krist, Sin Božji, i da vjerujući imate život u imenu njegovu.

Riječ Gospodnja.

        Tumačenje liturgijskih čitanja

Prvo čitanje: Dj 2, 42-47

U ovom odlomku Luka kaže da su svi vjernici bili “postojani u nauku apostolskom” (r. 42). Riječ je o nauku koji od Isusa preko apostola biva naviještan, svjedočen, obdržavan i -dakako -vjerovan. Bez pristajanja uz takav nauk nema kršćana ni Crkve. Prvi su kršćani, nadalje, bili postojani “u zajedništvu – te koinonia”. Ovaj izraz Luka upotrebljava samo jednom, a Pavao 13 puta. Njime se označuje zajedništvo vjernika s Bogom i međusobno. Tko je kršten na Oca, Sina i Duha, kršten je i u Crkvu. Bog ga neopozivo prihvaća za svoga sina i kćer, a Crkva za svoga punopravnog člana. “Lomljenje kruha” izraz je iz židovske pashalne večere: domaćin je lomio obredni kruh svojim ukućanima. Tako je Isus postupio kod oproštajne večere (usp. Mt 26, 26) i u Emausu (usp. Lk 24, 35). Zato je “lomljenje kruha” naziv za kršćanski obred “večere Gospodnje”, euharistijsku žrtvu i gozbu – misu. Jeruzalemski su kršćani, nadalje bili “postojani u molitvi” koja je priznavanje ovisnosti o Bogu i traženje Božjeg svjetla za svagdanje postupke u životu.

Drugo čitanje: 1 Pt 1, 3-9

Prva Petrova, iz koje je uzet ovaj odlomak, izvorno je upućena kršćanima u Maloj Aziji koji su bili proglašeni slabim rodoljubima i ateistima zato što ne priznaju cara za božanstvo niti prihvaćaju bogove većine sugrađana. Sveti pisac hrabri ih da svoje zemaljsko proputovanje prožive pobožno, unatoč diskriminaciji od strane poganskih sunarodnjaka i državne vlasti. Reci 3-5 blagoslovni su himan Ocu za dar spasenja po Sinu. Po književnom obliku podsjećaju na židovsku blagoslovnu molitvu koja je ispovijest vjere. Kad Židov i kršćanski vjernik blagoslivljaju Boga za nešto, ispovijedaju vjeru da im Bog čini nešto lijepo i važno.

Tako u ovom himnu blagoslivljamo Boga što “nas nanovo rodi za životnu nadu uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih” (r. 3). “Životna nada” mnogo je značila prvim povijesnim čitateljima ove poslanice. Ona znači tračak svjetla u teškoj svagdašnjici. Izraz “nanovo rodi” podsjeća na krsni događaj koji je po vjeri kršćana novo rađanje za djecu Božju.

Evanđelje: Iv 20, 19-31

Svrha je ukazanja da učenici prepoznaju Uskrsloga kao živa te da prime od njega zapovijed djelovanja njegovom snagom i u njegovo ime. Pritom Ivan naglašava novi život u koji je Raspeti ušao uskrsnućem te ga daje vjernicima po Duhu. Ivan ovdje također ističe potrebu vjere kod onih koji Uskrsloga nisu vidjeli.
Ukazanje se dogodilo “uvečer tog istog dana, prvog u tjednu”. Time Ivan obrazlaže zašto kršćani ne svetkuju subotu kao dan Gospodnji. Prvog dana u tjednu Isus se ukazao povijesnim svjedocima, i od tada je svaki prvi dan tjedna za Isusove sljedbenike dan Gospodnji. Pokazivanjem ruku i boka Isus naglašava istovjetnost Raspetoga i Uskrsloga: onaj koji je bio pribijen na križ i komu su vojnici kopljem proboli bok – sada živi. Uskrsloga evanđelist naziva Gospodinom, jer je po uskrišenju primio božansku moć spašavanja. Učenici se raduju osvjedočivši se da je Gospodin živ. Uskrsli ih dva puta pozdravlja s “Mir vama!”. Vjera u Uskrsloga daje život koji počinje na zemlji i ne prekida se fizičkom smrću. Neka nam Uskrsli po Duhu životvorcu učvrsti vjeru, kako bismo kao Crkva u vremenu i prostoru nastavljali Isusovo poslanje među ljudima i postigli “život u imenu njegovu”.

Mise kroz tjedan

Ponedjeljak,                       24.4.2017. Gradnići, 07:00h: Zdenka i Slavko Pehar za sve svoje pokojne
Utorak,

25.4.2017.

Gradnići, 07:00h: Štefa Pehar za pokojne Ivana, Ljubicu i Janju
Srijeda,    26.4.2017. Blatnica, 18:00h: Drinka Tolj za pokojne Ivana Tolja, Peru Rozića i sve svoje pokojne
Četvrtak,

27.4.2017.

Gradnići, 18:00h: Slavko i Dražena Pehar za svoje pokojne
Petak,

28.4.2017.

Gradnići, 07:00h: Kruno i Ružica za pokojne Maru i Iliju Pehar, obitelj Matić i Sandru Dujmović
Subota,    29.4.2017. Gradnići, 07:00h: Lovre, Zora i Miro za sve svoje pokojne
Nedjelja, 30.4.2017. Gornja Blatnica, 09:00h: Dražen Vučić za sve svoje pokojne

Gradnići, 11:00h: Pro populo

Mali Uskrs ili Bijela nedjelja

Danas, osmi dan po Uskrsu, svetkujemo Mali Uskrs ili Bijelu nedjelju.

Zašto se zove Bijela nedjelja? U prvim stoljećima kad su se krstili odrasli tijekom vazmenog bdijenja u svetoj noći dobivali su bijele haljine. Nosili bi ih cijeli tjedan, vraćali bi ih na nedjelju nakon Uskrsa.

Zato se ta nedjelja zove Bijela nedjelja. Negdje se zove i Mladi Uskrs.
U mnogim župama organizira se i prva sveta pričest. Na svetim misama svake godine na Mali Uskrs čita se jedno od najljepših evanđelja koje govori o Uskrsu. To je odlomak iz Ivanova evanđelja u kojem se govori o ukazanju uskrslog Krista apostolima prvi i osmi dan. Prvi dan s njima nije bio Toma, a osmi dan bijaše.Uskrs je stvaran događaj, pravi susret s Uskrsnulim Kristom. Stoga naše slavljenje Uskrsa nije samo sjećanje na povijesni događaj. Još manje je samo osjećajno doživljavanje uskrsnih običaja: pjesama, folklora. Naše kršćansko slavljenje Uskrsa jest životni dodir s uskrsnulim, uvijek živim Kristom. Da bi se s Uskrslim susreli potrebna nam je živa, osvjedočena i čvrsta vjera.

Vjera u Spasitelja Isusa, Kralja mira, koji je pobijedio svako zlo i smrt i uskrsnuo da bismo mi imali život vječni. Živa i djelotvorna vjera pomaže nam u životu nadvladati sve poteškoće i kušnje i da budemo svjedoci Isusove pobjede nad grobom, grijehom i Zlim. Na mjestu je pitanje: Kakva je moja vjera u Uskrsloga. Jesam li istinski svjedok Isusove pobjede tamo gdje radim i živim…?!

Što je s nama? Mi prošle nedjelje proslavismo Kristovo uskrsnuće, mi prošle nedjelje proslavismo Isusovu pobjedu nad grijehom i smrću. Jesmo li povjerovali u ono što smo proslavili ili smo još uvijek hladni i bezvjerni. Evo nam prilike da na ovu bijelu nedjelju učvrstimo svoju vjeru, da se opredijelimo za Krista, te da uskliknemo sa sv. Tomom: Gospodin moj i Bog moj!

Isus mu reče, nama danas svima dobro znanu rečenicu: “Budući da si me vidio, povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!” Na žalost, ostala je izreka kako je “Toma sumnjivac“, ali treba ostati i misao kako je postao: “čvrsti vjernik“.

Vjera je imati povjerenje u Boga, prepustiti se Bogu i tako imati život u njemu danas, a sutra u njemu život vječni.

Zato i sam Gospodin kaže da je blago onima koji ne vide a vjeruju. Vidjeli smo i vidjeli ste stotine puta i čuli i okusili i sada Toma i Tome hoće još jedan znak da dotaknu Gospodina u rebra ili na mjesta čavala u ruke i noge. Je li to zabijanje novih čavala i novih koplja?! Treba imati vjere u Njega i Njegovu Providnost. Prihvatimo nepogode, prihvatimo vjeru u Gospoda, možda nam Gospod kroz njih želi puno toga reći ili dati. U Lazarovom slučaju također je smrt bila na slavu Božju.

       RASPORED AKTIVNOSTI

Ponedjeljak, 24.4.2017. 17:00 Župni vjeronauk (1.-4. razreda i 5,-8. razreda)

20:00 Folklorna skupina

Utorak, 25.4.2017. 21:00 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)
Srijeda, 26.4.2017. Blatnica: 19:00 Župni vjeronauk (1-4 i 5-8 razred) Ministranti
Četvrtak, 27.4.2017. 18:00 Orkestar gitara i tamburica (MALI)

19:00 Treći franjevački red

Petak, 28.4.2017. 19:00 Biblijska skupina

20:00 Frama

Subota, 29.4.2017. 13:30 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

16:00 Orkestar gitara i tamburica (MALI)

17:00 Plesne skupine

 Župne obavijesti

Darovatelji za razglas:

Ivka Rozić s obitlji 70 KM

Darovatelji za održavanje crkve:

Ivka Rozić s obitelji  50 €

Prva pričest

Danas je u našoj župi bila Prva sveta pričest. Od srca čestitamo prvopričesnicima i želimo da im Isus, kao Kruh života, postane suputnik i putokaz u životu. Naši prvopričesnici su:

1.Matej Paponja

2.Tomislav Prskalo

3.Gordana Zubac

4.Branimir Pehar

5.Valentina Pehar

6.Marino Prskalo

7.Leona Pehar

8.Marko Vučić

9.Marko Galić

Blagoslov polja

Blagoslov polja na našim grobljima biti će slijedećim rasporedom:

Blatnica: Staro groblje 7.5.2017. u 09 sati.

Novo groblje 14.5.2017. u 09 sati.

Gradnići: 7.5.2017. u 11 sati.

Paoča: Stoci 14.5.2017. u 11 sati.

Oborine 21.5.2017. u 11 sati.

Čišćenje crkve: skupina broj 9.

Obavijest za susret mladih u Vukovaru

Dobili smo naputke za susret mladih u Vukovaru. Stoga svi koji idu na susret mole se da sa sobom ponesu prikladnu odjeću, nešto laganije u slučaju toplog vremena, ili nešto toplije u slučaju hladnijeg. Također je potrebno nositi i kabanicu, ne kišobran. Obuća neka bude udobna za nošenje. Svakako treba pripaziti na dolično oblačenje.

– potrebno je ponijeti i kupaće kostime za djevojke, odnosno gaćice za mladiće zbog tuširanja. Neće svima biti potrebno, no svi trebaju ponijeti.

-svi trebaju ponijeti i vreće za spavanje, bez obzira jesu li raspoređeni u obitelji ili ne. Neke obitelji su primile više mladih u kuću, negoli što imaju kreveta, pa je potrebno spavati na podu.

-u subotu je predviđen program po župama u poslijepodnevnim satima,Na programu su dužni prisustvovati svi mladi i pratitelji koji su došli u grupi

-ne preporučujemo kasne izlaske, zbog ranoga početka programa u Vukovaru. – u Vukovar se u nedjelju dolazi po rasporedu koji će vam biti dostavljen.

-akreditaciju koju dobijete, trebate uvijek imati sa sobom i vidljivo ju nositi, jer se bez akreditacije neće moći ući na prostor euharistijskog slavlja

-na prostor euharistijskog slavlja uđite na ulaz i zauzmite svoje mjesto u polju koje je naznačeno na vašoj akreditaciji.

-poslijepodnevni nedjeljni program održava se na više lokacija u gradu Vukovaru, stoga sve pozivamo na prikladno i dolično ponašanje. Sve oblike nedoličnog ponašanja ili izazivanja nereda, policija će spriječiti odnosno primjereno sankcionirati.

-za sve informacije obratite se volonterima, koje ćete prepoznati po specifičnim plavim majicama.

– svojim primjerenim ponašanjem i sudjelovanjem učinit ćemo ovaj Susret jedni drugima još ljepšim.

U Vukovar krećemo u subotu ujutro u 04:00 sata ispred nove crkve. Molimo sve da dođu 15ak min ranije kako bi na vrijeme mogli krenuti. Cijena autobusne karte iznosi 50 KM molimo sve koji su se prijavili da novac donesu u župni ured najkasnije do srijede (26.4).

Obavijest za “fratarsku njivu”

Dragi župljani kao što znate već neko vrijeme izvode se radovi na fratarskoj njivi. Do sada puno je napravljeno i ima još posla kako bi uredili cijeli prostor njive. Zahvaljujući donacijama napravljen je jedan dio zida, skoro polovica. Ovim putem pozivamo sve župljane koji žele pomoći, ako su u mogućnosti da sudjeluju u daljnjoj izgradnji zida. 1 m² zida košta 20 KM. Obitelji koje žele mogu pripomoći donirajući 1 m² zida. Naša župa je najstarija župa u Brotnju, budući da imamo bogatu povijest, šteta bi bilo ne iskoristiti ono što su nam ostavili naši preci, kako bismo i mi dali svoj doprinos u daljnjem stvaranju za opće dobro našega kraja i naroda.

Nedjeljna liturgijska čitanja

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Prozbori Petar i reče: »Vi znate što se događalo po svoj Judeji, počevši od Galileje, nakon krštenja koje je propovijedao Ivan: kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim i snagom, njega koji je, jer Bog bijaše s njime, prošao zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao. Mi smo svjedoci svega što on učini u zemlji judejskoj i Jeruzalemu. I njega smakoše, objesivši ga na drvo! Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje – ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređenima – nama koji smo s njime zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih. On nam i naloži propovijedati narodu i svjedočiti: Ovo je onaj kojega Bog postavi sucem živih i mrtvih! Za nj svjedoče svi proroci: da tko god u nj vjeruje, po imenu njegovu prima oproštenje grijeha.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam: Ovo je dan što ga učini Gospodin, kličimo i radujmo se njemu.

Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«

Gospodnja se uzdignu desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti
i kazivati djela Gospodnja.

Kamen koji odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Kološanima

Braćo: Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Za onim gore težite, ne za zemaljskim! Ta umrijeste i život je vaš skriven s Kristom u Bogu! Kad se pojavi Krist, život vaš, tada ćete se i vi s njime pojaviti u slavi.

Riječ Gospodnja.


Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: »Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.«Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu.Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih.

Riječ Gospodnja.

        Tumačenje liturgijskih čitanja

Prvo čitanje: Dj 10, 34.37-43

Za Luku kao autora Djela apostolskih, koji je obraćeni poganski intelektualac, Petrov nastup u Kornelijevoj kući svečani je početak misijskog djelovanja prve Crkve medu poganima. Inicijativa nije došla od apostola, nego od samog Kornelija. On je bio “pobožan i bogobojazan”, tj. jedan od stranaca koji su povjerovali u Boga Biblije, ali još nije postao prozelit; nije potpuno prihvatio i obredne propise židovstva. Čuo je za Isusov pokret pa je poslao vojnike po Petra, koji se upravo nalazio u Jopi u obilasku kršćana židovskog podrijetla. Dolazak dobronamjernih pogana Petar je razumio kao Božji znak da treba ući u pogansku kuću, makar i prekršio židovske propise o ritualnoj čistoći. U našem odlomku nedostaje prva rečenica Petrova govora u kojoj on ističe da Bog nije pristran, nego hoće da se iz svakog naroda spašavaju oni koji ga se boje. Njegov je govor sažetak misionarskog nastupa pred onima koji već vjeruju u Boga jedinoga, a takvi su bili bogobojazni pogani i Židovi. Njima ne treba dokazivati da postoji samo jedan Bog. Petar ne spominje Isusovo djetinjstvo, nego samo krštenje na Jordanu za kojega je Isus bio “pomazan Duhom” poput starozavjetnih proroka. To znači da je mesijansko djelovanje obavljao jačan i prosvijetljivan Duhom Očevim. Petar sažima Isusov trogodišnji ministerij: “Prošao je zemljom čineći dobro i ozdravljajući…” To znači da su za vjeru Crkve bitna i djela, a ne samo nauk Isusov.

Drugo čitanje: 1 Kor 5, 6-8

Ovaj odlomak stoji u odsjeku Prve Korinćanima u kojem Pavao ispravlja moralna zastranjenja među kršćanima Korinta. Mnogi Korinćani shvatili su magijski krštenje kao pridruženje Kristu i Crkvi koje stoji, bez obzira kako krštenik živi na području osobnog ćudoreda. U neposrednom kontekstu riječ je o krštenom Korinćanu koji je nakon očeve smrti nastavio živjeti s maćehom kao da su bračni par. Među Židovima i poganima onog vremena to se smatralo sramotnim prijestupom, i Pavao je naredio da se takav isključi od bogoslužja zajedniee dok se ne popravi. Korinćanima, koji su mislili da moralni ispadi pojedinih krštenika ne škode zajednici, Pavao poručuje u ovom odlomku da “malo kvasca ukvasa sve tijesto”. Zatim poziva sve krštenike na duhovnu obnovu, vjerojatno zato što je ovu poslanicu pisao neposredno pred Pashu.

Evanđelje: Iv 20, 1-9

Prema četvrtom evanđelju, na uskrsno jutro došla je na grob Isusov samo Magdalena. Ostali evanđelisti spominju više žena. Razlog je što Ivan voli tipske uloge, gdje pojedinac stoji za određenu grupu ljudi: Nikodem je tip službenog židovstva, Samarijanka tip grešnika kojima Isus čita savjest i nudi oproštenje, Ivan pod križem tip svih Isusovih sljedbenika koji se osjećaju ljubljeni od Učitelja. U Ivanovoj Crkvi nitko ne može govoriti o Isusovim odredbama ako ignorira Šimunovu ulogu. Iako voljeni učenik brže trči i prvi dolazi na grob, on čeka da Šimun ustanovi kako je grob prazan. Time voljeni učenik i njegova zajednica poštuju prvenstvo Petra, koji je službeni svjedok Uskrsloga u samoj Crkvi pred svijetom. Napomena “vidje i povjerova” tiče se na ovoj misi i svakoga od nas. Mi danas “vidimo” Crkvu koja živi od prvog uskrsnoga jutra, sabire se oko uskrslog Krista svakog prvog dana u tjednu i vjeruje da Uskrsli ostaje prisutan u njoj – po evanđelju koje se u misnom slavlju naviješta, po posvećenim darovima kruha i vina, pa zaređenim predstojnicima, po sabranoj zajednici krštenika. Danas želimo dublje gledati i vjerovati.

Mise kroz tjedan

     Ponedjeljak,                       17.4.2017. Gradnići, 09:00h

Gornja Blatnica, 11:00h: Obitelj za pokojnog Branka Vučića (Marina) i ostale pokojne iz obitelji

Utorak,

18.4.2017.

Gradnići, 07:00h: Obitelj za pokojnog Nikolu Zubca
Srijeda,    19.4.2017. Blatnica, 18:00h: Jozo i Anica Vučić za svoje pokojne
Četvrtak,

20.4.2017.

Gradnići, 18:00h: Jakov i Vida Zubac za sve svoje pokojne
Petak,

21.4.2017.

Gradnići, 07:00h: Jela Zubac na nakanu
Subota,    22.4.2017. Gradnići, 07:00h: Obitelj za pokojnog Nikicu Pehara
Nedjelja, 23.4.2017. Gornja Blatnica, 09:00h: Obitelj za pokojnu Katu Rozić i sina Vidaka

Gradnići, 11:00h: Pro populo

Pobjeda svjetla

U trenutku kad je Gospodin umirao na križu, evanđelisti izvještavaju da je sunce pomrčalo, te da je nastala tama od podne do tri sata. Pomrčanje sunca u tom trenutku znak je tame koja je u zahvatila svijet zbog svega što se odvijalo na Kalvariji, mjestu raspeća Gospodinova. Tama koja je obavijala zemlju u tom trenutku bila je smrtna tama, jer su ljudi odbacili i iz svoje sredine svjetlo hoteći ukloniti samoga Boga – izvor svjetlosti. A život u tami je jedno od velikih zala u životu, kao što nam o tome svjedoči i starozavjetna povijest u kojoj čitamo da je ona bila jedna od kazni kojom je Gospodin kaznio Egipćane jer nisu htjeli pustiti Izraelce da idu u slobodu žrtvovati svome Bogu. I jedna i druga tama se odnose na ljudske postupke, jer za razliku od tame kao prirodne pojave, ove dvije su bile uvjetovane ljudskim činima. Kalavarijska tama je svjedočanstvo kako ljudi svojim postupcima na se navlače tamu, te što više griješe u višoj tami grcaju u nemogućnosti vidjeti što rade ni kamo idu. Osim toga tama ljudskog grijeha nikad nije pojedinačna stvarnost, nego ima i štetne društvene učinke. Tama koju su prouzročili židovski starješine i glavari obavijala je na cijeli grad Jeruzalem, pa tako i na Gospodinove učenike, koji su od Isusova uhićenja bili u tami straha, neznanja i zbunjenosti. U konačnici tama u koju je tada ušlo čovječanstvo, bila je najdublja tama u koju je moglo zapasti, jer je čovjek podigao ruku na samog Sina Božjega. Čovjek je poslao Boga u tamu groba, ne želeći za sebe njegovo svjetlo istine i ljubavi. To je najdublja moguća tama, no nije bio svjestan da je time sama sebe obavio tamom, dok ona ipak Bogu ne može nauditi.

I kao što se je Gospodin u Starom zavjetu objavio kao svjetlo i gospodar svjetla, tako isto čini i uskrsnućem svoga Sina, pogotovo što se ovaj događaj očituje kao događaj one konačne pobjede svjetla nad tamom, kao što je i njegova osuda bila pokušaj konačne pobjede tame nad svjetlom. Na uskrsno jutro svjetlo se polako vraća u svijet i počinje odnositi pobjedu. Vidimo to već pri prvom susretu žena koje dolaze na grob još za mraka. Dok su se mislile kako otkotrljati kamen i zaviriti u tamu groba, njima se ukazuju dva čovjeka u blistavoj odjeći da im navijeste da je Krist uskrsno. Već ova dva anđela svojim izgledom potvrđuju da je događaj uskrsnuća događaj svjetla Božjega koje neopozivo prodire u svijet i odnosi pobjedu nad tamom. Krist Gospodin je morao doživjeti radikalnu tamu, ne samo onu koja se događa izmjenama dana i noći, nego je morao doživjeti tamu nastalu zbog grijeha i ljudskih poteza. Bio je pozvan suočiti se s onom tamom nastalom zbog ljudskog neprihvaćanja Božjeg svjetla, s tamom koja je na djelu i danas u povijesti našega društva i civilizacije. Na veliki petak je bilo očito kako je u tami ljudski razum, koji ne prepoznaje Boga i njegov nauk, te stoga ne prepoznaje istinu koja se očitovala. U tami je bio ljudski razum koji je pokazao kako se lako zloporabi ljudske institucije kad čovjek nema osjećaja za Boga i ne vodi se njegovom istinom, kao što je Pilat pogazio pravo i ljudskost.

U tami se našao pravni sustav koji primjenjuju bezbošci i beskičmenjaci, jer onda oni okrenu sustav da bude protiv Boga, kojem ne dopuste da bude svjetlo i svim autentično ljudskim vrijednostima. U tami se našao i religiozni zakon, koji je također besmislen ako ne odražava živo zajedništvo s Bogom. A jer su u tami bili oni koji su primjenjivali zakon radi zakona, slovo radi slova, onda ništa čudno da si i sam Božji zakon primijenili protiv Boga. Ljudska narav u pomrčini savjesti pretvori se u zvjersku, a humanost u zvjerstvo kad ne vodi računa o Bogu, a prepušta se samo svojim dometima. Ali Krist Gospodin je u ovoj svetoj noći svjetlom svoga života pobijedio tamu ljudskih odluka i protivljenja Bogu. Zato nam on svojim svjetlom ne dopušta da više srljamo u mraku, u pomrčini savjesti, nedjelima i udaljenosti od Boga, nego nas privlači svojim svjetlom i združuje s Bogom. Snagom uskrsnog svjetla biva nam jasno da naše ljudsko oko bez njega ne vidi dobro i nema dobre procjene. Večeras u ovoj svetoj noći uskrsli Gospodin nam svijetli tako jako da čisti naše savjesti i duše od grijeha ne dopuštajući da potonemo u mrak ljudskosti bez Boga, da potonemo u mrak čovječanstva koje ne živi za kraljevstvo Božje, da ne potonemo u mrak ljudskih odluka koje ne vode računa o svjetlu vjere što prosvjetljuje pameti. Dopustimo svjetlu Uskrsloga da nas obasjava i prosvjetljuje, da vodi svaki naš korak, sve naše odluke, da upravlja naš život onom višnjem cilju, prema onoj slavi u koju je on ušao kao Prvorođenac od mrtvih. Ne hodimo više u mraku, jer imamo svjetlo svijeta koje svijetli, koje hrani naše duše jasnoćom istine i života, te nas vodi prema odredištu na kojem više nema tame ni groba, gdje ćemo s Uskrslim kraljevati po sve vijeke vjekova. Amen.

dr.don Ivan Bodrožić

Jedno malo obično jutro, a donese promjenu u sva naša sljedeća jutra

Jedno malo obično jutro, a pokaže nam nadu u svim onim dugim danima i noćima očaja.

Jedno malo obično jutro, a vrati nam smisao u svima našim besmislenim lutanjima.

Jedno malo obično jutro, a dade nam odgovor na sve naše stare životne enigme.

Jedno malo obično jutro, a donese ohrabrenje u svim onim teškim trenucima straha.

Jedno malo obično jutro, a pruži melem utjehe u svim onim patnjama i bolima.

Jedno malo obično jutro, a preobrazi sve naše poglede na svijet i život.

Jedno malo obično jutro, a shvatimo koliko nas Bog stvarno ljubi.

Jedno malo obično jutro, a promjeni se sve što znamo o životu i smrti

Jedno malo obično jutro, nakon kojega više ništa neće biti isto.

Uskrsno jutro.                                                                                 Mario Žuvela

           Župne obavijesti

Darovatelji za crkvu u Blatnici

Obitelj pokojnog Ivana Vučića 200 KM              Josip Rozić 1000 KM

Darovatelji za mrtvaru u Blatnici

Obitelj pokojnog Ivana Vučića 100 KM

Darovatelji za staro groblje u Blatnici

Obitelj pokojnog Ivana Vučića 200 KM

Obavijest za mise na Uskrsni ponedjeljak

Na Uskrsni ponedjeljak misa u Gradnićima biti će u 09:00 sati, u Blatnici u 11:00 sati.

Priredba u Blatnici

Uskrsna priredba koju su spremila djeca iz Blatnice biti će na Uskrsni ponedjeljak (17.4.) poslije svete mise u Blatnici

Devetnica Božanskom milosrđu

Večeras u 18 sati počinjemo moliti devetnicu Božanskom milosrđu, moliti ćemo sve do subote (22.4.). Devetnica ćemo moliti svaku večer u 18 sati u staroj crkvi, a u četvrtak radi mise devetnica će biti u 17:30.

Devetnica se moli tako što se izmoli krunica i molitve od svakoga dana. Uz to se mogu dodati i Zazivi Božanskoga milosrđa.

Obavijest za prvopričesnike i roditelje

Proba za prvopričesnike biti će u srijedu (19.4.) u 16 sati u novoj crkvi. Mole se prvopričesnici da nauče svoje recitacije.

Ispovijed za prvopričesnike i roditelje biti će u subotu (22.4.) u 10 sati. Iza svete ispovijedi biti će generalna proba prvopričesnika s roditeljima.

Obavijest za malu gitaru

Proba za male gitariste biti će u četvrtak (20.4.) u 18 sati i u subotu (22.4.) u 16 sati.

Duhovna obnova za prvopričesnike

Duhovna obnova za prvopričesnike održat će se u petak (21.4.). Prvopričesnici će ići u Međugorje.

Čišćenje crkve: skupina broj 8.

       RASPORED AKTIVNOSTI

Ponedjeljak, 17.4.2017. Neće biti župnog vjeronauka u Gradnićima
Utorak, 18.4.2017. 21:00 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)
Srijeda, 19.4.2017. 16:00 Prvopričesnici

Neće biti župnog vjeronauka u Blatnici

Četvrtak, 20.4.2017. 18:00 Orkestar gitara i tamburica (MALI)

19:00 Treći franjevački red

Petak, 21.4.2017. 19:00 Biblijska skupina

20:00 Frama

Subota, 22.4.2017. 10:00 Prvopričesnici

11:00 Ministranti

13:30 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

15:00 Krizmanici

16:00 Orkestar gitara i tamburica (MALI)

17:00 Plesne skupine

Nedjeljna liturgijska čitanja

Prvo čitanje:

Čitanje knjige proroka Izaije

Gospodin Bog dade mi jezik vješt

da znam riječju krijepiti umorne.

Svako jutro on mi uho budi

da ga slušam kao učenici.

Gospodin Bog uho mi otvori:

ja se ne protivih niti uzmicah.

Leđa podmetnuh onima što me udarahu,

a obraze onima što mi bradu čupahu,

i lica svojeg ne zaklonih

od pogrda ni od pljuvanja.

Gospodin Bog mi pomaže,

zato se neću smesti.

Zato učinih svoj obraz ko kremen

i znam da se neću postidjeti.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Pripjev:

Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?

Svi koji me vide, podruguju se meni,
razvlače usne, mašu glavom:
»Uzdao se u Gospodina, neka ga sad izbavi,
neka ga spasi ako mu omilje!«

Opkolio me čopor pasa,
rulje me zločinačke okružile.
Probodoše mi ruke i noge,
sve kosti svoje prebrojiti mogu.

Razdijeliše među se haljine moje
i za odjeću moju baciše kocku.
Ali ti, Gospodine, daleko mi ne budi;
snago moja, pohiti mi u pomoć!

A sada, braći ću svojoj navješćivati ime tvoje,
hvalit ću te usred zbora.
»Koji se bojite Gospodina, hvalite njega!
Svi od roda Jakovljeva, slavite njega!
Svi potomci Izraelovi, njega se bojte!«

Drugo čitanje:

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Filipljanima

Krist Isus, trajni lik Božji,

nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom,

nego sam sebe »oplijeni« uzevši lik sluge,

postavši ljudima sličan;

obličjem čovjeku nalik,

ponizi sam sebe, poslušan do smrti,

smrti na križu.

Zato Bog njega preuzvisi

i darova mu ime,

ime nad svakim imenom,

da se na ime Isusovo prigne svako koljeno

nebesnikā, zemnikā i podzemnikā.

I svaki će jezik priznati:

»Isus Krist jest Gospodin!« –

na slavu Boga Oca.

Riječ Gospodnja.

Nedjeljno liturgijsko Evanđelje

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Jedan od dvanaestorice, zvan Juda Iškariotski, pode glavarima svećeničkim i reče: »Što ćete mi dati i ja ću vam ga predati.« A oni mu odmjeriše trideset srebrnjaka. Otada je tražio priliku da ga preda. Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: »Gdje hoćeš da ti pripravimo te blaguješ pashu?« On reče: »Idite u grad tomu i tomu i recite mu: ‘Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim pashu sa svojim učenicima.’« I učine učenici kako im naredi Isus i priprave pashu. Uvečer bijaše Isus za stolom s dvanaestoricom. I dok su blagovali, reče: »Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati.« Silno ožalošćeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: »Da nisam ja, Gospodine?« On odgovori: »Onaj koji umoči sa mnom ruku u zdjelu, taj će me izdati. Sin Čovječji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onomu koji predaje Sina Čovječjega. Tomu bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije.« A Juda, izdajnik, prihvati i reče: »Da nisam ja, učitelju?« Reče mu: »Ti kaza.« I dok su blagovali, uze Isus kruh, izreče blagoslov pa razlomi, dade svojim učenicima i reče: »Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje!« I uze čašu, zahvali i dade im govoreći: »Pijte iz nje svi! Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnoge prolijeva na otpuštenje grijeha. A kažem vam: ne, neću od sada piti od ovog roda trsova do onoga dana kad ću ga – novoga – s vama piti u kraljevstvu Oca svojega.« Otpjevavši hvalospjeve, zaputiše se prema Maslinskoj gori. Tada im reče Isus: »Svi ćete se vi još ove noći sablazniti o mene. Ta pisano je: ‘Udarit će pastira i stado će se razbjeći’ Ali kad uskrsnem, ići ću pred vama u Galileju.« Nato će mu Petar: »Ako se i svi sablazne o tebe, ja se nikada neću!« Reče mu Isus: »Zaista, kažem ti, još ove noći, prije negoli se pijetao oglasi, triput ćeš me zatajiti!« Kaže mu Petar: »Bude li trebalo i umrijeti s tobom, ne, neću te zatajiti.« Tako rekoše i svi učenici. Tada dođe Isus s njima u predio zvan Getsemani i kaže učenicima: »Sjednite ovdje dok ja odem onamo pomoliti se.« I povede sa sobom Petra i oba sina Zebedejeva. Spopade ga žalost i tjeskoba. Tada im reče: »Duša mi je nasmrt žalosna. Ostanite ovdje i bdijte sa mnom!« I ode malo dalje, pade ničice moleći: »Oče moj! Ako je moguće, neka me mimoiđe ova čaša. Ali ne kako ja hoću, nego kako hoćeš ti.«I dođe učenicima i nađe ih pozaspale pa reče Petru: »Tako, zar niste mogli jedan sat probdjeti sa mnom? Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo.« Opet, po drugi put, ode i pomoli se: »Oče moj! Ako nije moguće da me čaša mine da je ne pijem, budi volja tvoja!« I ponovno dođe i nađe ih pozaspale, oči im se sklapale. Opet ih ostavi, pođe i pomoli se po treći put ponavljajući iste riječi. Tada dođe učenicima i reče im: »Samo spavajte i počivajte! Evo, približio se čas! Sin Čovječji predaje se u ruke grešničke! Ustanite, hajdemo! Evo, približio se moj izdajica.«Dok je on još govorio, gle, dođe Juda, jedan od dvanaestorice, i s njime silna svjetina s mačevima i toljagama poslana od glavara svećeničkih i starješina narodnih. A izdajica im dao znak: »Koga poljubim, taj je, njega uhvatite!« I odmah pristupi Isusu i reče: »Zdravo, Učitelju!« I poljubi ga. A Isus mu reče: »Prijatelju, zašto ti ovdje!«  Tada pristupe, podignu ruke na Isusa i uhvate ga. I gle, jedan od onih koji bijahu s Isusom maši se rukom, trgnu mač, udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu uho. Kaže mu tada Isus: »Vrati mač na njegovo mjesto jer svi koji se mača laćaju od mača i ginu. Ili zar misliš da ja ne mogu zamoliti Oca svojega i eto umah uza me više od dvanaest legija anđela? No kako bi se onda ispunila Pisma da tako mora biti?« U taj čas reče Isus svjetini: »Kao na razbojnika iziđoste s mačevima i toljagama da me uhvatite? Danomice sjedah u Hramu naučavajući i ne uhvatiste me.« A sve se to dogodilo da se ispune Pisma proročka. Tada ga svi učenici ostave i pobjegnu. Nato uhvatiše Isusa i odvedoše ga velikomu svećeniku Kajfi, kod kojega se sabraše pismoznanci i starješine. A Petar je išao za njim izdaleka do dvora velikog svećenika; i ušavši unutra, sjedne sa stražarima da vidi svršetak. A glavari svećenički i cijelo Vijeće tražili su kakvo lažno svjedočanstvo protiv Isusa da bi ga mogli pogubiti. Ali ne nađoše premda pristupiše mnogi lažni svjedoci. Napokon pristupe dvojica i reknu: »Ovaj reče: ‘Mogu razvaliti hram Božji i za tri ga dana sagraditi.’« Usta nato veliki svećenik i reče mu: »Zar ništa ne odgovaraš? Što to ovi protiv tebe svjedoče?« Isus je šutio. Reče mu veliki svećenik: »Zaklinjem te Bogom živim: Kaži nam jesi li ti Krist, Sin Božji?« Reče mu Isus: »Ti kaza! Štoviše, kažem vam: Odsada ćete gledati Sina Čovječjega gdje sjedi zdesna Sile i dolazi na oblacima nebeskim.« Nato veliki svećenik razdrije haljine govoreći: »Pohulio je! Što nam još trebaju svjedoci! Evo, sada ste čuli hulu! Što vam se čini?« Oni odgovoriše: »Smrt zaslužuje!« Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga, a drugi ga pljuskali govoreći: »Proreci nam, Kriste, tko te udario?« A Petar je sjedio vani u dvorištu. I pristupi mu jedna sluškinja govoreći: »I ti bijaše s Isusom Galilejcem.« On pred svima zanijeka: »Ne znam što govoriš.« Kad iziđe u predvorje, spazi ga druga i kaže nazočnima: »Ovaj bijaše s Isusom Nazarećaninom.« On opet zanijeka sa zakletvom: »Ne znam toga čovjeka.« Malo zatim nazočni pristupiše Petru i rekoše: »Doista, i ti si od njih! Ta govor te tvoj izdaje!« On se tada stane zaklinjali i preklinjali: »Ne znam toga čovjeka.« I odmah se oglasi pijetao. I spomenu se Petar riječi koju mu Isus reče: »Prije nego se pijetao oglasi, triput ćeš me zatajiti.« I iziđe te gorko zaplaka. A kad objutri, svi su glavari svećenički i starješine narodne održali vijećanje protiv Isusa da ga pogube. I svezana ga odveli i predali upravitelju Pilatu. Kada Juda, njegov izdajica, vidje da je Isus osuđen, pokaja se i vrati trideset srebrnjaka glavarima svećeničkim i starješinama govoreći: »Sagriješih predavši krv nedužnu!« Odgovoriše: »Što se to nas tiče? To je tvoja stvar!« I bacivši srebrnjake u Hram, ode te se objesi. Glavari svećenički uzeše srebrnjake i rekoše: »Nije dopušteno staviti ih u hramsku riznicu jer su krvarina.« Posavjetuju se i kupe za njih lončarovu njivu za ukop stranaca. Stoga se ona njiva zove »Krvava njiva« sve do danas. Tada se ispuni što je rečeno po proroku Jeremiji: »Uzeše trideset srebrnjaka – cijenu neprocjenjivoga kojega procijeniše sinovi Izraelovi – i dadoše ih za njivu lončarovu kako mi naredi Gospodin.« Dovedoše dakle Isusa pred upravitelja. Upita ga upravitelj: »Ti li si kralj židovski?« On odgovori: »Ti kažeš.« I dok su ga glavari svećenički i starješine narodne optuživale, ništa nije odgovarao. Tada mu reče Pilat: »Ne čuješ li što sve protiv tebe svjedoče?« I ne odgovori mu ni na jednu riječ te se upravitelj silno čudio. A o blagdanu upravitelj je običavao svjetini pustiti jednoga uznika, koga bi već htjeli. Tada upravo bijaše u njih poznati uznik zvani Baraba. Kad se dakle sabraše, reče im Pilat: »Koga hoćete da vam pustim: Barabu ili Isusa koji se zove Krist?« Znao je doista da ga predadoše iz zavisti. Dok je sjedio na sudačkoj stolici, poruči mu njegova žena: »Mani se ti onoga pravednika jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.« Međutim, glavari svećenički i starješine nagovore svjetinu da zaište Barabu, a Isus da se pogubi. Upita ih dakle upravitelj: »Kojega od ove dvojice hoćete da vam pustim?« A oni rekoše: »Barabu!« Kaže im Pilat: »Što dakle da učinim s Isusom koji se zove Krist?« Oni će: »Neka se razapne.« A on upita: »A što je zla učinio?« Vikahu još jače: »Neka se razapne!« Kad Pilat vidje da ništa ne koristi, nego da biva sve veći metež, uzme vodu i opere ruke pred svjetinom govoreći: »Nevin sam od krvi ove! Vi se pazite!« Sav narod nato odvrati: »Krv njegova na nas i na djecu našu!« Tada im pusti Barabu, a Isusa, izbičevana, preda da se razapne. Onda vojnici upraviteljevi uvedoše Isusa u dvor upraviteljev i skupiše oko njega cijelu četu. Svukoše ga pa zaogrnuše skrletnim plaštem. Spletoše zatim vijenac od trnja i staviše mu na glavu, a tako i trsku u desnicu. Prigibajući pred njim koljena, izrugivahu ga: »Zdravo, kralju židovski!« Onda pljujući po njemu, uzimahu trsku i udarahu ga njome po glavi. Pošto ga izrugaše, svukoše mu plašt, obukoše mu njegove haljine pa ga odvedoše da ga razapnu. Izlazeći nađu nekoga čovjeka Cirenca, imenom Šimuna, i prisile ga da mu ponese križ. I dođoše na mjesto zvano Golgota, to jest Lubanjsko mjesto, dadoše mu piti vino sa žuči pomiješano. I kad okusi, ne htjede piti. A pošto ga razapeše, razdijeliše među se haljine njegove bacivši kocku. I sjedeći ondje čuvahu ga. I staviše mu ponad glave krivicu napisanu: »Ovo je Isus, kralj židovski.«

Tada razapeše s njime dva razbojnika, jednoga zdesna, drugoga slijeva. A prolaznici su ga pogrđivali mašući glavama: »Ti koji razvaljuješ Hram i za tri ga dana sagradiš spasi sam sebe! Ako si Sin Božji, sidi s križa!« Slično i glavari svećenički s pismoznancima i starješinama, rugajući se, govorahu: »Druge je spasio, sebe ne može spasiti! Kralj je Izraelov! Neka sada siđe s križa pa ćemo povjerovati u nj! Uzdao se u Boga! Neka ga sad izbavi ako mu omilje! Ta govorio je: ‘Sin sam Božji!’« Tako ga vrijeđahu i s njim raspeti razbojnici. Od šeste ure nasta tama po svoj zemlji – do ure devete. O devetoj uri povika Isus iza glasa: »Eli, Eli, lema sabahtani?« To će reći: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio? A neki od nazočnih, čuvši to, govorahu: »Ovaj zove Iliju.« I odmah pritrča jedan od njih, uze spužvu, natopi je octom, natakne je na trsku i pruži mu piti. A ostali rekoše: »Pusti da vidimo hoće li doći Ilija da ga spasi.« A Isus opet povika iza glasa i ispusti duh. I gle, zavjesa se hramska razdrije odozgor dodolje, nadvoje; zemlja se potrese, pećine se raspukoše, grobovi otvoriše i tjelesa mnogih svetih preminulih uskrsnuše te iziđoše iz grobova nakon njegova uskrsnuća, uđoše u sveti grad i pokazaše se mnogima. A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa, vidjevši potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: »Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.« A bijahu ondje i izdaleka promatrahu mnoge žene što su iz Galileje išle za Isusom poslužujući mu; medu njima Marija Magdalena i Marija, Jakovljeva i Josipova majka, i majka sinova Zebedejevih. Uvečer dođe neki bogat čovjek iz Arimateje, imenom Josip, koji i sam bijaše učenik Isusov. On pristupi Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Tada Pilat zapovjedi da mu se dadne. Josip uze tijelo, povi ga u čisto platno i položi u svoj novi grob koji bijaše isklesao u stijeni. Dokotrlja velik kamen na grobna vrata i otiđe. A bijahu ondje Marija Magdalena i druga Marija: sjedile su nasuprot grobu. Sutradan, to jest dan nakon Priprave, sabraše se glavari svećenički i farizeji kod Pilata te mu rekoše: »Gospodaru, sjetismo se da onaj varalica još za života kaza: ‘Nakon tri dana uskrsnut ću.’ Zapovjedi dakle da se grob osigura sve do trećega dana da ne bi možda došli njegovi učenici, ukrali ga pa rekli narodu: ‘Uskrsnuo je od mrtvih!’ I bit će posljednja prijevara gora od prve.« Reče im Pilat: »Imate stražu! Idite i osigurajte kako znate!« Nato oni odu i osiguraju grob: zapečate kamen i postave stražu.

Riječ Gospodnja.

Tumačenje Evanđelja

Tumačenje Evanđelja po Mateju Mt 26,14 – 27, 66

Matej je u svojoj povijesti muke više od ostalih evanđelista istaknuo nastajanje Crkve pod križem.
Samo on ima u povijesti muke zgodu o smrti Judinoj. Ona dobiva puno značenje iz Judina vladanja na oproštajnoj večeri. Kad je Isus najavio da će ga jedan od sustolnika izdati, apostoli se snuždeni glasno pitaju: “Da nisam ja, Gospodine?”. Matej je to formulirao imajući na umu razbježavanje svih učenika. Svi su kukavički pobjegli i zato su na Isusovu najavu znali da Isus zna o njima više nego oni sami. Ponizno su pitali da nisu možda oni. Pitao je i Juda, a Isus mu je dao do znanja da zna za njegovu namjeru. Kad je Juda opazio da Isus neće učiniti čudo u prilog sebi te da mu predstoji sigurna nasilna smrt, vraća novac dobiven za izdaju i oduzima sebi život. Iako je – kao Petar koji je izašao nakon izdaje van i gorko zaplakao u znak spremnosti na obraćenje – znao da Isus nije zlopamtilo te da rado oprašta, nije smogao snage za ponizno kajanje. Matej bilježi da se po njegovoj izdaji ostvarilo proročanstvo o odbačenom vođi .Time se raskida savez između Boga i njegova naroda Izraela te otvara mogućnost za sabiranje pogana u novi narod Božji. U toku suđenja pred Pilatom upraviteljeva žena poručuje: “Mani se ti onoga pravednika jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega”. U njoj vidi Matej i prva Crkva s njime prvence pogana koji se zanimaju za Isusa i traže informaciju o njegovu pokretu, o kršćanstvu. To je još više naglašeno ispoviješću sastanka nakon izdahnuća Isusova: “Satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: ‘Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj”. Marko i Luka kažu da je ovu ispovijest izrekao samo satnik, a Matej ističe i njegova tri druga koji su od strane rimske vlasti bili zaduženi za javni red u toku izvršenja smrtne kazne nad osuđenikom. U Crkvu mogu ući svi koji pristaju uz Raspetoga kao Sina Božjega, kao Gospodina. Pritom se već kršteni trebaju tako ponašati prema zainteresiranim Židovima i poganima da oni požele u Crkvu ući i u njoj ostati. Sam potres, razdiranje hramskog zastora i ovo uskrsnuće mrtvih znakovi su kojima Božja priroda prati umiranje nevinog pravednika, kidanje Starog saveza i nastajanje Crkve kao zajednice Novoga saveza. Matej ne čeka uskrsno jutro da navijesti novi život uz Krista. On povezuje otajstvo križa i uskrsnuća. U svjetlu uskrsnog jutra vidi početak Crkve sabrane od Židova i pogana već pod križem Isusovim. Ovakva povijest muke prema Mateju podsjeća nas najprije da je Crkva sastavljena od obraćenih grešnika poput Petra. Tko doživi svoju moralnu slabost i vjeruje kako mu Bog u Isusu oprašta, može u Crkvu ući i u njoj ponizno ustrajati. Nadalje, Crkva su svi oni koji se sabiru oko križa Isusova -Židovi i pogani. Isus je središte Crkve. To nikada ne smijemo smetnuti s uma, osobito u ovim danima Velikog tjedna.

Mise kroz tjedan

     Ponedjeljak,                       10.4.2017. Gradnići, 07:00h: Dijana i Jakov Ćorić za pokojnog Dinka Jurilja
Utorak,

11.4.2017.

Gradnići, 07:00h: Ante Zubac za pokojne Maru, Matu, Ivanku, Ljilju i Antu
Srijeda,    12.4.2017. Blatnica, 18:00h: Obitelj Sušac za pokojne Grgu, Stojku i ostale pokojne iz obitelji
Četvrtak,

13.4.2017.

VELIKI ČETVRTAK

Gradnići, 18:00h: Pro populo

Petak,

14.4.2017.

VELIKI PETAK

Gradnići, 17:30h

Gornja Blatnica, 19:00h

Subota,    15.4.2017. VELIKA SUBOTA

Gradnići, 20:00h: Pro populo

Nedjelja, 16.4.2017. USKRS

Gornja Blatnica, 09:00h: Pro populo

Gradnići, 11:00h: Pro populo

 

Župne obavijesti

Obavijest za Veliki tjedan

Pred nama je vazmeno trodnevlje – Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota, koji završavaju Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa.

Na veliki četvrtak spominjemo se Isusove posljednje večere, ustanovljenja sakramenata svete mise i svećeničkog reda.

Biskup u zajedništvu sa svećenicima imati će svetu misu u 10 sati. Misa na Veliki četvrtak naziva se i Misa posvete ulja. Biskup tada blagoslovi tri ulja: bolesničko ulje, kojim se mažu bolesnici, katekumensko, kojim se mažu krštenici, te krizmu, tj. mješavinu maslinova ulja i mirisa, koja se upotrebljava kod krštenja, potvrde, te kod svećeničkog i biskupskog ređenja.

Zajedništvo svećenika i biskupa poziva i vjernike da kroz vazmeno trodnovlje i Uskrs budu u zajedništvu s Isusom i također braćom i sestrama, a to najbolje možemo ostvariti kroz euharistiju.

Obredima Velikog petka spominjemo se Kristove muke. Obredi Velikog petka podijeljeni su u tri dijela: od  čitanja Svetoga pisma i navještaja muke, poklona i ljubljenja križa te sv. Pričesti.

Velika subota ili  Vazmeno bdjenje slavi se noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Vazmeno bdjenje raspoređeno je u četiri dijela: služba svijetla, služba riječi, krsna služba i euharistijska služba.

Obredi Velikog tjedna biti će sljedećim rasporedom:

Veliki četvrtak: Gradnići 18 sati.

Veliki petak:     Gradnići : Put križa (od Didakove kuće) 16 sati

Obredi Velikog petka 17:30 sati

 

Blatnica: Obredi Velikog petka 19 sati

Velika subota: Gradnići 20 sati

Put križa na Veliki petak

Na Veliki petaka biti će organiziran Križni put od fra Didakove kuće do crkve. Početak Križnog puta biti će u 16 sati ispred spomen kuće fra Didaku. Križni put završava u Novoj crkvi gdje ćemo u 17:30 sati nastaviti s obredima Velikog petka.

Cjelonoćno klanjanje

Na Veliki četvrtak nakon svete mise svečano se prenose posvećene hostije, dakle Tijelo Kristovo, u staru crkvu. Nakon toga uslijediti će cielonoćno klanjanje u staroj crkvi. U župni ured možete se javiti za popis kako bi u crkvi uvijek netko bio prisutan. Klanjanje završava ujutro na Veliki petak u 7 sati.

Obavijest za mise kroz tjedan

U Velikom tjednu jutarnje mise na nakanu u 7 sati biti će u ponedjeljak i utorak, srijeda u Blatnici u 18 sati.

Obredi vazmenog trodnevlja (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota)  održavaju se poslijepodne i navečer.

Mise na Uskrs

Na blagdan Uskrsa mise su kao i nedjeljom. U Blatnici u 09:00 sati, u Gradnićima u 11:00 sati.

Devetnica Božanskom milosrđu

Isus je priopćio sestri Faustini želju da se kao pripremu za Blagdan Božanskoga milosrđa obavi devetnica njemu u čast. Devetnica započinje na Veliki petak, a završava u subotu uoči Bijele nedjelje.

Jedna naša župljanka koja moli Devetnice Božanskom milosrđu dala je prijedlog da u crkvi molimo ovu devetnicu. Pozivamo sve župljane da se pridruže molitvi Božanskom  milosrđu koja će započeti na Uskrs u 18 sati, zbog obreda u vazmenom trodnevlju počinjemo s molitvom na Uskrs. Moliti ćemo svaku večer umjesto Gospine krunice, sve do Malog Uskrsa. Devetnica se moli tako što se izmoli krunica i molitve od svakoga dana. Uz to se mogu dodati i Zazivi Božanskoga milosrđa.

Vjeronauk za prvopričesnike

Proba za prvopričesnike biti će u utorak 11.4. u 17 sati. Mole se prvopričesnici da nauče svoje recitacije jer se bliži Prva pričest.

Ukrasi za Uskrs

Naši framaši pripremili su uskrsne ukrase. Prodavat će ih danas nakon svete mise i također u četvrtak prije mise. Svi koji želite možete kupiti ukrase i tako nagraditi njihov trud.

Donacije za zajednicu Cenacolo

Kako  smo pisali u prošlim Župnim glasnicima svi zainteresirani za pomoć u hrani i potrepštinama, za zajednicu Cenacolo, mogu se javiti u župni ured do utorka 11.4.2017. kada ćemo nositi hranu u zajednicu.

Naši pokojni:

1.Ivan Vučić – Ikan iz Gornje Blatnice u 75. godini života. Sprovodni obredi održani su  5.4.2017. na starom groblju u Gornjoj Blatnici.

Pokoj vječni daruj mu Gospodine!

Čišćenje crkve: skupina broj 7.

    RASPORED AKTIVNOSTI

Ponedjeljak, 10.4.2017. Neće biti župnog vjeronauka zbog Velikog tjedna i pripreme za Uskrs
Utorak, 11.4.2017. 17:00 Prvopričesnici

21:00 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

Srijeda, 12.4.2017. 19:00 Župni vjeronauk (1-4 i 5-8 razred) Ministranti
Četvrtak, 13.4.2017. Veliki četvrtak
Petak, 14.4.2017. Veliki petak

16:00 Put križa (od Didakove kuće do crkve)

Subota, 15.4.2017. Velika subota

Nedjeljno liturgijsko Evanđelje

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme:

Bijaše neki bolesnik, Lazar iz Betanije, iz sela Marije i sestre joj Marte. Marija bijaše ono pomazala Gospodina pomašću i otrla mu noge svojom kosom. Njezin dakle brat Lazar bijaše bolestan. Sestre stoga poručiše Isusu: »Gospodine, evo onaj koga ljubiš, bolestan je.« Čuvši to, Isus reče: »Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.« A Isus ljubljaše Martu i njezinu sestru i Lazara. Ipak, kad je čuo za njegovu bolest, ostade još dva dana u onome mjestu gdje se nalazio. Istom nakon toga reče učenicima: »Pođimo opet u Judeju!« Kažu mu učenici: »Učitelju, Židovi su sad tražili da te kamenuju, pa da opet ideš onamo?« Odgovori Isus:»Nema li dan dvanaest sati? Hodi li tko danju, ne spotiče se jer vidi svjetlost ovoga svijeta. Hodi li tko noću, spotiče se jer nema svjetlosti u njemu« To reče, a onda im dometnu: »Lazar, prijatelj naš, spava, no idem probuditi ga.« Rekoše mu nato učenici: »Gospodine, ako spava, ozdravit će.« No Isus to reče o njegovoj smrti, a oni pomisliše da govori o spavanju, o snu. Tada im Isus reče posve otvoreno: »Lazar je umro. Ja se radujem što ne bijah ondje, i to poradi vas – da uzvjerujete. Nego pođimo k njemu!« Nato Toma zvani Blizanac reče suučenicima: »Hajdemo i mi da umremo s njime!« Kad je dakle Isus stigao, nađe da je onaj već četiri dana u grobu. Betanija bijaše blizu Jeruzalema otprilike petnaest stadija. A mnogo Židova bijaše došlo tješiti Martu i Mariju zbog brata njihova. Kad Marta doču da Isus dolazi, pođe mu u susret dok je Marija ostala u kući. Marta reče Isusu: »Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro. Ali i sada znam: što god zaišteš od Boga, dat će ti.« Kaza joj Isus: »Uskrsnut će brat tvoj!« A Marta mu odgovori: »Znam da će uskrsnuti o uskrsnuću, u posljednji dan.« Reče joj Isus: Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će. I tko god živi i vjeruje u mene, neće umrijeti nikada. Vjeruješ li ovo?« Odgovori mu: »Da, Gospodine! Ja vjerujem da si ti Krist, Sin Božji, Onaj koji dolazi na svijet!« Rekavši to ode, zovnu svoju sestru Mariju i reče joj krišom: »Učitelj je ovdje i zove te.« A ona, čim doču, brzo ustane i pođe k njemu. Isus još ne bijaše ušao u selo, nego je dotada bio na mjestu gdje ga je Marta susrela. Kad Židovi, koji su s Marijom bili u kući i tješili je, vidješe kako je brzo ustala i izišla, pođoše za njom; mišljahu da ide na grob plakati. A kad Marija dođe onamo gdje bijaše Isus i kad ga ugleda, baci mu se k nogama govoreći: »Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro.« Kad Isus vidje kako plače ona i Židovi koji je dopratiše, potresen u duhu i uzbuđen upita: »Kamo ste ga položili?« Odgovoriše mu: »Gospodine, dođi i pogledaj!« I zaplaka Isus. Nato su Židovi govorili: »Gle, kako ga je ljubio!« A neki između njih rekoše: »Zar on, koji je slijepcu otvorio oči, nije mogao učiniti da ovaj ne umre?« Isus onda, ponovno potresen, pođe grobu. Bila je to pećina, a na nju navaljen kamen. Isus zapovjedi: »Odvalite kamen!« Kaže mu pokojnikova sestra Marta: »Gospodine, već zaudara. Ta četvrti je dan.« Kaže joj Isus: »Nisam li ti rekao: budeš li vjerovala, vidjet ćeš slavu Božju?« Odvališe dakle kamen. A Isus podiže oči i reče: »Oče, hvala ti što si me uslišao. Ja sam znao da me svagda uslišavaš; no rekoh to zbog nazočnog mnoštva: da vjeruju da si me ti poslao.« Rekavši to povika iza glasa: »Lazare, izlazi!« I mrtvac iziđe, noge mu i ruke bile povezane povojima, a lice omotano ručnikom. Nato Isus reče: »Odriješite ga i pustite neka ide!« Tada mnogi Židovi koji bijahu došli k Mariji, kad vidješe što Isus učini, povjerovaše u nj.

Riječ Gospodnja.

Tumačenje Evanđelja

Tumačenje Evanđelja po Ivanu Iv 11, 1-45

Evanđelja navode kako je Isus uskrisio od mrtvih Jairovu kćer i jednako tako mladića iz Naina. Danas nam Ivanovo evanđelje opširno opisuje zgodu kako je Isus uskrisio od mrtvih svoga prijatelja Lazara (Iv 11, 1-45). Znamo: sve je njih Isus vratio u njihov redoviti život kojim su živjeli prije svoje smrti. Međutim, Isus je uskrsnuo u novinu života, uskrsnuo je tako da više ne bude podložan ni boli ni smrti. Lazar, brat Marte i Marije naglo je umro. A Lazar je bio Isusov istinski prijatelj. Toliko je puta Isus u njegovoj kući našao utočište, okrjepu i mir, okružen ljubavlju i pažnjom Lazara i njegovih sestara. Ivan danas tankoćutno izvješćuje kako je Isus bio sav potresen kad je vidio tolike suze ne samo Marte i Marije, nego i mnogih drugih Židova. Lazar je, očito, bio divan čovjek. Svi su za njim iskreno plakali. I, kad je došao na njegov grob, Isus više nije mogao izdržati. Rasplakao se. Razumijemo li što to znači? Neki bi, nazoviduhovni ljudi na Isusovom mjestu mirno i umišljeno rekli: Dobro je da je Lazar umro. Sad je barem s Bogom u nebu. Zna Isus da je u nebu bolje nego na zemlji. Pa ipak, Isus plače za svojim prijateljem. Jer, znamo, Isus je nama u svemu jednak, osim u grijehu. Ne može Isus prezirati ono što je Bog dao, a dao je da čovjek određeno vrijeme živi baš na ovoj zemlji. To nam je na veliku utjehu. Razumljivo je i normalno da se trudimo u ovom životu a da tugujemo, kada se dogodi zlo: bolest, nesreća, smrt… Sve to Bog vidi, Bog zna; On s nama suosjeća. Konačno, utjelovljeni Sin Božji, naš Gospodin Isus, i sam je prošao putovima kušnje, nevolje, žalosti, patnje i smrti. Kada se dogodi nevolja, velika nevolja, mi znamo i vjerujemo: ako itko vidi, Bog vidi, ako itko razumije, Bog razumije, ako itko ima sućuti, Bog ima. Uvijek smo pred Božjim očima, uvijek smo u njegovim rukama i u njegovu srcu. Štoviše, veli Bog čovjeku: u dlanove sam te svoje urezao (Iz 49,16). Čuli smo Isus govori: Tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će. Vjera u Isusa jamstvo je vječnoga života. Pavao to još podrobnije danas tumači: Ako li Duh Onoga koji uskrisi Isusa od mrtvih prebiva u vama, Onaj koji uskrisi Krista od mrtvih, oživit će i smrtna tijela vaša po Duhu svome koji prebiva u vama. Mi nismo samo od ove zemlje. U nama je Duh Isusa Krista. On nas već ovdje čini građanima neba. To je radost svih nas i to je naša nada. U nama je božanski život, u nama je božanska snaga. Zato Isus na drugom mjestu veli: Što je od tijela rođeno, tijelo je; i što je od Duha rođeno, duh je (Iv 3,4). Lazarovo uskrsnuće znak je trajnog uskrsnuća, a Isusovo uskrsnuće zalog je naše vječnosti. Zato s pouzdanjem kročimo stazom ovoga života jer je naš pratitelj – Duh Kristov, a naša budućnost – Krist uskrsnuli.

Mise kroz tjedan

     Ponedjeljak,                       3.4.2017. Gradnići, 07:00h: Vinka Pehar za pokojne Jakova, Ljubicu, Stojana, Maru i Pavla
Utorak,

4.4.2017.

Gradnići, 07:00h: Obitelj za pokojnog Antu Ćorića
Srijeda,    5.4.2017. Blatnica, 17:00h: Ilija Vučić za pokojne tetku Ivu i Kristinu
Četvrtak,

6.4.2017.

Gradnići, 18:00h: Stjepan Zubac s obitelji za pokojne Jozu i Ivu Buntić
Petak,

7.4.2017.

Gradnići, 18:00h: Dalibor i Nikolina Pehar za sve svoje pokojne
Subota,    8.4.2017. Gradnići, 14:00h: Jela Zubac za pokojne Nedjeljka i Janju Zubac
Nedjelja, 9.4.2017. Gornja Blatnica, 09:00h: Bože i Cmilja Bevanda za svoje pokojne

Gradnići, 11:00h: Pro populo

Korizmena ispovijed

Rimljani su s Isusom razapeli dvojicu razbojnika. Zasigurno je bilo još mnogo razbojnika u Izraelu koji su, po rimskome pravu, zaslužili istu sudbinu, ali nisu bili razapeti. Desni razbojnik, kojeg tradicija naziva Dizmom, priznao je Isusa Mesijom, dok je lijevi propustio svoju priliku. Nevjerojatno je koliko danas kršćana umire poput lijevog razbojnika! Isus je platio kaznu za sve naše grijehe, no može nam oprostiti samo one koje mu priznamo i za koje se kajemo. On je došao spasiti grešnike, no može spasiti samo onoga tko se sasvim iskreno takvim osjeća i priznaje. Svoju grešnost ne možemo spoznati ako se uspoređujemo s drugim ljudima. Riječ Božja jasno kaže da smo svi sagriješili, svi smo podložni grijehu i svi trebamo spasenje. Ako na Isusa gledamo kao na suca koji dolazi kazniti grešnike, promašili smo bit evanđelja. On nije došao suditi, već spasiti. Bog zna da smo grešni jer živimo u grešnom tijelu i grešnom svijetu, i upravo nam zbog toga nudi svoje milosrđe, koje nas neprestano pere od grijeha krvlju Kristovom.

Grijeh prlja naše srce i Bog nas uvijek iznova s radošću pere i čisti – tamo gdje čovjek ne pristaje na grijeh i ne želi biti prljav. Pitajmo samo naše ispovjednike koliku radost osjete kad ispovjede nekog teškog grješnika koji je iskreno odlučio oprati se od grijeha. Takve im ispovijedi često daju snagu da svoju službu vrše još vjernije. Koliko se tek raduje Bog! Ako se naviknemo na prljavštinu grijeha i nemamo ni želje ni potrebe za čistoćom srca, završit ćemo kao lijevi razbojnik ili kao onaj iz Isusove prispodobe koji je došao na gozbu nedostojno odjeven. Pitajmo ispovjednike kako se osjećaju ispovijedajući one koji „nemaju što ispovjediti“, jer su pravedni i neporočni, a ipak redovito dolaze na ispovijed zbog vlastitih pobožnosti. Mnogi zbog krive slike o samima sebi ne prime ni spasenje ni ozdravljenje niti bilo koju drugu milost, koliko god molili. Bog svako zlo može okrenuti na dobro, pa bismo ga u trenucima nevolje trebali potražiti i provoditi vrijeme s njime u molitvi i razmatranju njegove riječi, ali s jasnim priznanjem i pokajanjem da nam do tada nije bio važan, da nam nije bio na prvom mjestu, da ga nismo voljeli svim srcem, da ga nismo puštali u mnoge životne situacije, da smo pristajali na razne vrste grijeha…

Nemojmo izgubiti raj!

Nemojmo biti ludi – dajmo se oprati od grijeha, dajmo obijeliti svoje haljine u Isusovoj krvi i nemojmo pred Bogom glumatati neporočnost i pravednost ako to već čitav život radimo pred drugima. Nemojmo se uspoređivati s drugima jer smo do smrti svi u istoj blatnoj bari, i ako drugi ‘uživaju u blatu’, nemojmo i mi. Neki se u toj bari utapaju, nekima – poput apostola – treba oprati samo noge, a ima i onih koji se poput svinja uvijek vraćaju uživati u svoju kaljužu. Ako pred Boga ne dođemo s iskrenom potrebom pranja vlastitog srca, izgubit ćemo raj. Razveselimo u našim korizmenim ispovijedima Boga i naše ispovjednike iskrenim ispovijedima, bez glumatanja, opravdavanja i uspoređivanja s Jobom, i doživjet ćemo duboku nutarnju radost i mir. Svaka će nam takva ispovijed biti mali doživljaj Uskrsa.

          RASPORED AKTIVNOSTI

Ponedjeljak, 3.4.2017. 17:00 Župni vjeronauk (1.-4. razreda i 5,-8. razreda)

19:30 Framski zbor

20:00 Folklorna skupina

Utorak, 4.4.2017. 21:00 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)
Srijeda, 5.4.2017. Blatnica: 18:00 Župni vjeronauk (1-4 i 5-8 razred) Ministranti
Četvrtak, 6.4.2017. 19:00 Treći franjevački red

19:30 Zajednička molitva s framašima

Petak, 7.4.2017. 19:00 Biblijska skupina

20:00 Frama

Subota, 8.4.2017. 10:00 Prvopričesnici

11:00 Ministranti

13:30 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

15:00 Krizmanici

16:00 Orkestar gitara i tamburica (MALI)

17:00 Plesne skupine

16:00 Liturgijska sekcija

19:00 Liturgijska sekcija

 

Župne obavijesti

Ispovijed starih i nemoćnih u župi:                                                                                        

Ispovijed starih i nemoćnih u našoj župi bit će idućim rasporedom: Ponedjeljak 3.4.2017. Paoča. Utorak 4.4.2017. Gradnići. Srijeda 5.4.2017. G.Blatnica Ispovijed počinje u 8 sati ujutro.

Preduskrsna ispovijed u našoj župi i misa u subotu

U subotu 8. travnja u 14:00 sati u Gradnićima biti će preduskrsna ispovijed. Nakon ispovijedi biti će misa na nakanu, stoga neće biti jutarnje mise u 7 sati ujutro nego će biti misa nakon ispovijedi.

Obavijest za Veliki zbor

U ponedjeljak 3.4.2017. u 19 sati biti će sastanak Velikog zbora. Mole se svi članovi da dođu na sastanak.

Obavijest za prvopričesnike

Mole se svi prvopričesnici da dolaze subotom na vjeronauk. Još malo vremena je ostalo do Prve pričesti i prvopričesnici moraju biti spremni.

Obavijest za molitvu u korizmi

Naši framaši organiziraju molitvu za mlade i sve župljane. Papino pismo upućeno mladima na temu: “Mladi, vjera i razlučivanje zvanja” potaknuo je nacionalno vijeće frame da organizira molitvu svih frama u svojim župama za vrijeme korizme. Tako i naši framaši organiziraju molitvu u četvrtak 6.4.2017. u 19:30 sati u staroj crkvi. Pozivaju sve župljane i mlade iz župe da se pridruže zajedničkkoj molitvi.

Poziv za nove (i stare) članove liturgijske sekcije

Poziv za sve one koji su kroz ovaj tjedan sudjelovali u cjelodnevnom čitanju Biblije kao čitači, ili kao slušatelji, ako vam se svidio osjećaj dok ste čitali, ili slušali, Božju Riječ, ili ste naišli na pohvale drugih za vaše čitanje, dužni ste i zbog sebe i zbog naše Župne zajednice raditi na vašim darovima koje vam je Bog dao. Poziv i za sve ostale koji nisu uspjeli, ili se nisu odvažili, sudjelovati ovaj put, a imali su, i imaju želju, da se također odazovu.

Za liturgijsko čitanje na misi čitač već unaprijed ima tekst i pripremi se. Izlazak na oltar, i druge detalje, ćemo uvježbati, a s tremom, koju većina čitača ima, bar u početku, ćemo se zajednički boriti. Nitko neće morati službeno čitati prije nego osjeti da je spreman. Naš prvi sastanak bit će u subotu 8.4. u dva termina, ovisno od vaših mogućnosti i drugih obaveza možete doći poslije preduskrsne ispovjedi i svete misekoja će početi u 14 sati (dakle oko 16 sati), ili u 19 sati. U slučaju da vam ne odgovara satnica ili dan, ostavite vaš prijedlog u Župnom uredu i pribilježite se za Liturgijsku sekciju.

Put križa na Veliki petak

Na Veliki petaka biti će organiziran Križni put od fra Didakove kuće do crkve. U idućem glasniku biti će napisano vrijeme početka.

Donacije za zajednicu Cenacolo

Kako  smo pisali u prošlim Župnim glasnicima svi zainteresirani za pomoć u hrani i potrepštinama, za zajednicu Cenacolo, mogu se javiti u župni ured do utorka 11.4.2017. kada ćemo nositi hranu u zajednicu.

Obljetnica utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane

Svečano obilježavanje 25. jubilarne obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane biti će 7. i 8. travnja u Mostaru. Svi koji žele prisustvovati mogu svoj dolazak potvrditi na: hnsabor@gmail.com , tel/fax: 036/ 316- 069

Program:

Petak, 7. travnja 2017.

18:00 sati otvaranje izložbe ratnih fotografija HVO – a

19:00 koncert Klape Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice / Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača/

Subota, 8. travnja 2017.

10:30 sveta misa za poginule i  umrle hrvatske branitelje (Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru)

11:30 mimohod sa ratnim zastavama

11:45 polaganje vijenaca i paljenje svijeća (središnji spomenik u Mostaru)

12:00 svečana akademija (Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača)

13:30 pučko veselje

Čišćenje crkve: skupina broj 6.

U petak, 31. ožujka 2017. završavamo sa cijelodnevnim čitanjem Biblije, a nakon završetka čitanja bit će blagoslov. Poziv svim čitačima da dođu na večernju misu na kojoj je biti blagoslov svih čitača, a  nakon mise kratko druženje uz čaj.

U 08:00 sati  blagoslovom Biblije započeli smo  cijelodnevno čitanje Biblije.

PONEDJELJAK
RUŽICA BUNTIĆ 8:00-8:30
RUŽICA BUNTIĆ 8:30-9:00
SLAVICA PEHAR 9:00-9:30
DRAGANA PAPONJA 9:30-10:00
MARTINA ZUBAC 10:00-10:30
ANDRIJANA ZUBAC 10:30-11:00
IVAN ZUBAC 11:00-11:30
IVAN ZUBAC 11:30-12:00
ANA PRSKALO 12:00 -12:30
ZORICA ZUBAC 12:30-13:00
STANKA BURIĆ 13:00-13:30
MARTINA PEHAR 13:30-14:00
MARIJA PEHAR 14:00-14:30
DRAGANA PEHAR 14:30-15:00
TEA PEHAR 15:00-15:30
GABRIJELA DODIG 15:30-16:00
IVAN ZUBAC 16:00-16:30
MATEA ZUBAC 16:30-17:00
JULIJA PRSKALO 17:00-17:30
MANDA PRSKALO 17:30-18:00
ANDRIJAN ĆORIĆ 18:00-18:30
MARIO ĆORIĆ 18:30-19:00
MARIJA ZUBAC 19:00-19:30
ANA VUČIĆ 19:30-20:00
IVANA PEHAR 20:00-20:30
IVANA PEHAR 20:30-21:00
MARIO PRSKALO 21:00-21:30
MARIO PRSKALO 21:30-22:00
ANAMARIJA PRSKALO 22:00-22:30
ANAMARIJA PRSKALO 22:30-23:00
IVANA PAPONJA 23:00-23:30
MATEO BOJČIĆ 23:30-00:00
UTORAK
JOZO BUNTIC 00:00-00:30
PATRICIJA PRSKALO 00:30-01:00
IVAN ZUBAC (DRAGANOV) 01:00-01:30
IVAN ZUBAC (DRAGANOV) 01:30-02:00
PETRA PRSKALO 02:00-02:30
PETRA PRSKALO 02:30-03:00
SLAVICA PEHAR 03:00-03:30
SLAVICA PEHAR 03:30-04:00
RUŽICA BUNTIĆ 04:00-04:30
KREŠIMIRA JUREŠIĆ 04:30-05:00
ANDRIJANA ZUBAC 05:00-05:30
ANDRIJANA ZUBAC 05:30-06:00
NATALIJA PEHAR 06:00-06:30
ANTONELA PRSKALO 06:30-07:00
LIDIJA PEHAR 07:00-07:30
SANJA ZUBAC 07:30-08:00
SANJA ZUBAC 08:00-08:30
RUŽICA PRSKALO 08:30-09:00
LJUBICA PEHAR 09:00-09:30
DRAGANA PAPONJA 09:30-10:00
MARTINA ZUBAC 10:00-10:30
RUŽICA PRSKALO 10:30-11:00
ADRIANA PRSKALO 11:00-11:30
SLAVICA PEHAR 11:30-12:00
RUŽICA PRSKALO 12:00-12:30
MARIN PRSKALO 12:30-13:00
MARIN PRSKALO 13:00-13:30
PETRA PRSKALO 13:30-14:00
MARTINA PEHAR 14:00-14:30
MARIJA PEHAR 14:30-15:00
DRAGANA PEHAR 15:00-15:30
FRANJO BUNTIĆ 15:30-16:00
JURE ZUBAC 16:00-16:30
MARIJA VUČIĆ 16:30-17:00
JULIJA PRSKALO 17:00-17:30
MARIJA BUNTIĆ 17:30-18:00
LUCIJA ZUBAC 18:00-18:30
LUCIJA ZUBAC 18:30-19:00
IVANA ZUBAC 19:00-19:30
MANDA PRSKALO 19:30-20:00
MARICA PEHAR 20:00-20:30
LEO PEHAR 20:30-21:00
MARIO PRSKALO 21:00-21:30
ANAMARIJA PRSKALO 21:30-22:00
NIKOLA PRSKALO 22:00-22:30
MARIJA PRSKALO 22:30-23:00
ANA ZUBAC 23:00-23:30
ŽELJKO PRSKALO 23:30-00:00
SRIJEDA
ANGELA DODIG 00:00-00:30
SLAĐANA PEHAR 00:30-01:00
MARIJANA PRSKALO 01:00-01:30
SANJA ZUBAC 01:30-02:00
NADA BURIĆ 02:00-02:30
NADA BURIĆ 02:30-03:00
IVAN ZUBAC (DRAGANOV)  03:00-03:30
PETRA PRSKALO 03:30-04:00
RUŽICA BUNTIĆ 04:00-04:30
RUŽICA BUNTIĆ 04:30-05:00
SLAVICA PEHAR 05:00-05:30
KREŠIMIRA JUREŠIĆ 05:30-06:00
ANDRIJANA ZUBAC 06:00-06:30
HRVATINKA PRSKALO 06:30-07:00
HRVATINKA PRSKALO 07:00-07:30
ŽAKLINA PRSKALO 07:30-08:00
RUŽICA PRSKALO 08:00-08:30
SLAVKO PEHAR 08:30-09:00
SLAVKO PEHAR 09:00-09:30
NADA BURIĆ 09:30-10:00
NADA BURIĆ 10:00-10:30
RUŽICA PRSKALO 10:30-11:00
ANGELA DODIG 11:00-11:30
LARA PRSKALO 11:30-12:00
NIKOLINA PEHAR 12:00-12:30
KRISTIJAN VUČIĆ 12:30-13:00
PERO PRSKALO 13:00-13:30
MARIJA ZUBAC 13:30-14:00
MARTINA PEHAR 14:00-14:30
MARIJA PEHAR 14:30-15:00
DRAGANA PEHAR 15:00-15:30
MARIJA VUČIĆ 15:30-16:00
JURE ZUBAC 16:00-16:30
FRANJO BUNTIĆ 16:30-17:00
JULIJA PRSKALO 17:00-17:30
IVAN PAPONJA 17:30-18:00
ANDREA ZUBAC 18:00-18:30
MARIJA ZUBAC 18:30-19:00
GABRIJELA PRSKALO 19:00-19:30
ANTONIJA PEHAR 19:30-20:00
MARICA PEHAR 20:00-20:30
MARTINA ZUBAC 20:30-21:00
JOSIPA ZUBAC 21:00-21:30
MARIO PRSKALO 21:30-22:00
ANAMARIJA PRSKALO 22:00-22:30
MARIN PRSKALO 22:30-23:00
ANA PRSKALO 23:00-23:30
ZORICA ZUBAC 23:30-00:00

Nedjeljno liturgijsko Evanđelje

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Isus prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. Zapitaše ga njegovi učenici: »Učitelju, tko li sagriješi, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?« Odgovori Isus: »Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja. Dok je dan, treba da radimo djela onoga koji me posla.Dolazi noć, kad nitko ne može raditi. Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta.« To rekavši, pljune na zemlju i od pljuvačke načini kal pa mu kalom premaza oči. I reče mu: »Idi, operi se u kupalištu Siloamu!« – što znači »Poslanik.« Onaj ode, umije se pa se vrati gledajući. Susjedi i oni koji su ga prije viđali kao prosjaka govorili su: »Nije li to onaj koji je sjedio i prosio?« Jedni su govorili: »On je.« Drugi opet: »Nije, nego mu je sličan.« On je sam tvrdio: »Da, ja sam!« Nato ga upitaše: »Kako su ti se otvorile oči?« On odgovori: »Čovjek koji se zove Isus načini kal, premaza mi oči i reče mi: ‘Idi u Siloam i operi se.’ Odoh dakle, oprah se i progledah.« Rekoše mu: »Gdje je on?« Odgovori: »Ne znam.« Tada odvedoše toga bivšeg slijepca farizejima. A toga dana kad Isus načini kal i otvori njegove oči, bijaše subota. Farizeji ga počeše iznova ispitivati kako je progledao. On im reče: »Stavio mi kal na oči i ja se oprah – i evo vidim.« Nato neki između farizeja rekoše: »Nije taj čovjek od Boga: ne pazi na subotu.» Drugi su pak govorili: »A kako bi jedan grešnik mogao činiti takva znamenja?« I nastade među njima podvojenost. Zatim ponovno upitaju slijepca: »A što ti kažeš o njemu? Otvorio ti je oči!« On odgovori: »Prorok je!« Židovi ipak ne vjerovahu da on bijaše slijep i da je progledao dok ne dozvaše roditelje toga koji je progledao i upitaše ih: »Je li ovo vaš sin za kojega tvrdite da se slijep rodio? Kako sada vidi?« Njegovi roditelji odvrate: »Znamo da je ovo naš sin i da se slijep rodio. A kako sada vidi, to mi ne znamo; i tko mu je otvorio oči, ne znamo. Njega pitajte! Punoljetan je: neka sam o sebi govori!« Rekoše tako njegovi roditelji jer su se bojali Židova. Židovi se doista već bijahu dogovorili da se iz sinagoge ima izopćiti svaki koji njega prizna Kristom. Zbog toga rekoše njegovi roditelji: »Punoljetan je, njega pitajte!« Pozvaše stoga po drugi put čovjeka koji bijaše slijep i rekoše mu: »Podaj slavu Bogu! Mi znamo da je taj čovjek grešnik!« Nato im on odgovori: »Je li grešnik, ja ne znam. Jedno znam: slijep sam bio, a sada vidim.« Rekoše mu opet: »Što ti učini? Kako ti otvori oči?« Odgovori im: »Već vam rekoh i ne poslušaste me. Što opet hoćete čuti? Da ne kanite i vi postati njegovim učenicima?« Nato ga oni izgrdiše i rekoše: »Ti si njegov učenik, a mi smo učenici Mojsijevi. Mi znamo da je Mojsiju govorio Bog, a za ovoga ne znamo ni odakle je.« Odgovori im čovjek: »Pa to i jest čudnovato da vi ne znate odakle je, a meni je otvorio oči. Znamo da Bog grešnike ne uslišava; nego je li tko bogobojazan i vrši li njegovu volju, toga uslišava. Odvijeka se nije čulo da bi tko otvorio oči slijepcu od rođenja. Kad ovaj ne bi bio od Boga, ne bi mogao činiti ništa«. Odgovore mu: »Sav si se u grijesima rodio, i ti nas da učiš?« i izbaciše ga. Dočuo Isus da su onoga izbacili pa ga nađe i reče mu: »Ti vjeruješ u Sina Čovječjega?« On odgovori: »A tko je taj, Gospodine, da vjerujem u njega?« Reče mu Isus: »Vidio si ga! To je onaj koji govori s tobom!« A on reče: »Vjerujem, Gospodine!« I baci se ničice preda nj. Tada Isus reče: »Radi suda dođoh na ovaj svijet: da progledaju koji ne vide, a koji vide, da oslijepe!« Čuli to neki od farizeja koji su bili s njime pa ga upitaju: »Zar smo i mi slijepi?« Isus im odgovori: »Da ste slijepi, ne biste imali grijeha. No vi govorite: ‘Vidimo’ pa grijeh vaš ostaje.«

Riječ Gospodnja

Tumačenje Evanđelja

Tumačenje Evanđelja po Ivanu 9,1-41

Iv 9 prikazuje ozdravljenje slijepca od rođenja i remek-djelo je Ivanovog dramatskog pripovijedanja, u njemu nijedna riječ nije suvišna.  Svjetlo, koje ljudima isijava iz života u Isusu (1,4), u Iv 9 stavljeno je u igru s Isusovom moći da povrati vid slijepcu. Tako se na konkretan način život koji je u Isusu očituje kao svjetlo koje podrazumijeva fizički vid. Dakako, pošto kod Ivana ništa ne ostaje samo na fizičkoj razini, binomij svjetlo/tama tj. vidjeti/biti slijep u ovoj zgodi postaju oznake za tip egzistencije koju pojedinac živi.

Život i svjetlo su međusobno duboko povezani – doći na svjetlo znači roditi se. Svako područje života čovjeku postaje jasnim i korisnim tek kada dođe pod svjetlo njegove inteligencije. Svjetlo jest i ljubav jer ona srcu daje specifično „svjetlo“ da može gledati novim očima. Stoga je svjetlo preduvjet ljudskog postojanja: ono daje postojati i spoznavati, uživati i ljubiti. Suprotnost svjetlu jest tama i noć, sljepoća i zabluda, žalost i mržnja – smrt. Pri susretu sa slijepcem, na pitanje učenika o uzroku sljepoće (u ono doba smatralo da je bolest posljedica grijeha), Isus umjesto uzroka odgovara o svrsi: sljepoća ovog čovjeka jest prilika za Božji zahvat, za očitovanje da je Isus svjetlo svijeta (9,5). Kao dokaz ozbiljnosti svog govora, Isus mu vraća vid i šalje ga da se okupa na kupalištu Siloam (9,6-7). Iv naglašava da Siloam znači poslanik (9,6): s obzirom da je za njega Isus poslanik Očev (9,4), ovom podudarnošću želi reći kako će njegovom snagom će ovaj slijepac progledati! Umjesto očekivanog jednodušnog priznanja za ono što je Isus učinio, dolazi do podvojenih pa čak i neprijateljskih reakcija. Upravo će ovdje evanđelist izvršiti prijelaz na drugu razinu: sa fizičkog sljepila pažnja se usmjerava na odnos pojedine osobe prema Isusu-Svjetlu svijeta jer tu se očituje egzistencijalna pozicija stajanja u tami/svjetlu i (ne)prihvaćanja svjetla pojedinog lika. Sada će uslijediti čitav niz ispitivanja tijekom kojih slijepac i njegovi sugovornici zauzimaju svoj osobni stav prema Isusu. Sve veći niz pitanja kojima je bivši slijepac podvrgnut, sve veće neprijateljstvo i sljepoća onih koji postavljaju pitanja i koji su ga izbacili iz sinagoge, rastuće ozdravljenikovo prihvaćanje Isusa za vrijeme saslušanja te razumljivi pokušaj roditelja da izbjegnu zauzimanje stava za ili protiv Isusa – sve ovo je majstorski ukomponirano u dramu koja iznosi povijesno-spasenjsku bilancu Isusovog dolaska na svijet: oni koji tvrde da vide postali su slijepi, a oni koji su bili slijepi zadobili su vid.  U čovjeku ključa stalna borba, i za onog koji dolazi svjetlosti, a i za onog koji ostaje u tami. Onaj koji dolazi svjetlosti u sebi osjeća stalno protivljenje tamnih predjela svoga bića; onoga koji ostaje u tami kopka širenje svjetla koje promatra oko sebe i koje se čini nezaustavljivim. U svakom od nas traje ova borba jer tijelo žudi protiv Duha, a Duh protiv tijela; to se jedno drugomu protivi da ne činite što hoćete. Dok činimo dobro, osjećamo zov zla, a kad se prepustimo zlu osjećamo prijekor savjesti koja zove dobru. U takvoj dramatičnoj borbi odvija se čovjekov hod od tame k svjetlu, od smrti ka životu. Duhovnost se sastoji u prepoznavanju ove dinamike, uočavanju onoga što nam oduzima slobodu i tako nas ometa da prionemo dobru. Prionuti uz duhovnost, osim što nas približava Bogu, u nama otvara nove prostore slobode.

KORIZMENA MEDITACIJA

Poziv na obraćenje

Nemojmo zloupotrebljavati Božje strpljenje, jer osim što je dobar, on je i pravedan! – sveti Bazilije (o. 330. – 379.), biskup Cezareje u Kapadociji i crkveni naučitelj

Do kada ćemo odgađati iskazati poslušnost Kristu koji nas poziva u svoje nebesko Kraljevstvo? Kada ćemo se očistiti od loših navika? Kada ćemo prekinuti živjeti površno kako bismo radikalno slijedili evanđelje? (…) Molitvom Očenaša prizivamo Božje Kraljevstvo ne razmišljajući o tome jesmo li ga spremni primiti. Ponekad smo toliko oholi da istovremeno zanemarujući Božje zapovijedi sebe smatramo dostojnima nagrade koja pripada onima koji su se do smrti oduprijeli grijehu! Može li tko sjediti doma prekriženih ruku u vrijeme sjetve, a onda u naramak skupljati snopove žita u vrijeme žetve? Može li se brati grožđe, a da prethodno vinogradar nije zasadio i obrađivao svoj vinograd? Plod je namijenjen onome tko se oko njega trudio; nagrade i krune su za one koji su ih osvojili. Je li ikad koji sportaš pobijedio ni prstom ne mrdnuvši kako bi savladao svog protivnika? Štoviše, ne samo da se moramo boriti nego se moramo i držati pravila igre koja u životu kršćanina predstavljaju deset zapovijedi. Osim što je dobar, Bog je i pravedan. „On ljubi pravdu i pravo“ (Ps 33,5), zato ću „tebi pjevati o dobroti i pravdi“ (Ps 101,1)… Pogledajmo kako Gospodin mudro iskazuje svoju dobrotu. U svojoj dobrostivosti nije bezobziran niti sudi bez milosti jer „dobrostiv je Gospodin i pravedan“ (116,5). Ne podcjenjujmo Boga: bezuvjetnost njegove ljubavi ne smije biti izgovor za naše uskraćivanje ljubavi.

ISPIT SAVJESTI

Jesam li…?

Ispit savjeti na temelju Deset zapovijedi

Jesam li ljubio Gospodina više od svega drugoga?

Jesam li spominjao ime Gospodina Boga s ljubavlju i poštovanjem?

Jesam li poštovao Gospodina pohađajući misu i nedjeljom se odmarajući?

Jesam li poštovao svoje roditelje? (Bez obzira na to jesu li živi ili pokojni.)

Jesam li koga povrijedio svojim riječima i/li postupcima?

Jesu li moje misli i moje srce bili čisti?

Jesam li uzeo nešto što nije moje?

Jesam li uvijek govorio istinu?

Jesam li bio vjeran svome bračnom drugu?

Jesam li bio sretan onime što imam i nisam (po)želio ono što imaju drugi?

Ispit savjesti – prvi korak u sakramentu oproštenja grijeha

»Budući da je čovjek samo ograničeno biće, ne može neprestano imati pred očima sve što mu se događa. A u njegovu ponašanju ima uspjeha i neuspjeha, ima zasluga i grijeha, ima padova i pridizanja. Da dođe pred sudište milosrđa Božjega, vjernik mora moći izreći svoju grešnost. Za to mu je potrebna priprava koja se sastoji u iskrenom ispitu savjesti. Ispit savjesti je prvi korak u procesu sakramenta oproštenja grijeha. Bez tog koraka ispovijed bi mogla ispasti površna, neozbiljna i ne bi potom urodila onim plodovima koje u tom sakramentu očekujemo. (…) u svakodnevnoj večernjoj molitvi se jednako tako predviđa kratki ispit savjesti.«

fra Zvjezdan Linić

Mise kroz tjedan

     Ponedjeljak,                       27.3.2017. Gradnići, 07:00h: Gordan i Zrinka Pehar za pokojne roditelje Dragu Pehara, Matu i Zoru Sušac
Utorak,

28.3.2017.

Gradnići, 07:00h: Mate i Ivica Pehar za svoje pokojne
Srijeda,    29.3.2017. Blatnica, 17:00h: Vesna Rozić za pokojne roditelje
Četvrtak,

30.3.2017.

Gradnići, 18:00h: Matija Zubac za pokojne Nedjeljka (Neđu) i Janju Zubac i ostale pokojne
Petak,

31.3.2017.

Gradnići, 18:00h: Natalija i Toni Pehar za pokojnog Martina Bevandu i Peru Volarića
Subota,    1.4.2017. Gradnići, 07:00h: Jerko Rozić za svoje pokojne
Nedjelja, 2.4.2017. Gornja Blatnica, 09:00h: Gojko Grbavac za pokojnog Ivana i ostale pokojne iz obitelji

Gradnići, 11:00h: Pro populo

  Župne obavijesti

Donatori za razglas:

Zdravka Vučić pok.Alojzija 100 KM

Preduskrsna ispovijed u našoj župi

U nedjelju 2.travnja u 13:30 sati biti će preduskrsna ispovijed u Blatnici, a u subotu 8. travnja u 14:00 sati u Gradnićima.

Cjelodnevno čitanje Biblije

Od sutra počinjemo sa čitanjem Biblije. Bibliju ćemo čitati tri dana ponedjeljak (27.3), utorak (28.3.) i srijedu (29.3.). Još danas se mogu prijaviti osobe koje žele sudjelovati. Sutra (ponedjeljak) počinjemo u 8 sati (nakon jutarnje sv.mise ). Raspored čitanja možete pogledati u nedjelju (26.3.) navečer na oglasnoj ploči.

Obavijest za krizmanike

U subotu 1. travnja 2017. svi krizmanici dužni su doći na vjeronauk za krizmu u 15 sati zbog uzimanja mjera za krizmane haljine.

Obavijest za župni vjeronauk

U ponedjeljak (27.3.) neće biti župnog vjeronauka u Gradnićima zbog čitanja Biblije. U Blatnici u srijedu (29.3.) biti  će održan župni vjeronauk.

Put križa u korizmi

Put križa u korizmi održava se svakog petka u Blatnici s početkom u 17:00h i  Gradnićima s početkom u 18:00h i svetom Misom s nakanom

Donacije za zajednicu Cenacolo

Kako  smo pisali u prošlim Župnim glasnicima svi zainteresirani za pomoć u hrani i potrepštinama, za zajednicu Cenacolo, mogu se javiti u župni ured tokom korizmenog vremena.

Čišćenje crkve: skupina broj 5.

          RASPORED AKTIVNOSTI

Ponedjeljak, 27.3.2017. Neće biti vjeronauka zbog čitanja Biblije
Utorak, 28.3.2017. 21:00 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)
Srijeda, 29.3.2017. Blatnica: 18:00 Župni vjeronauk (1-4 i 5-8 razred) Ministranti
Četvrtak, 30.3.2017. 19:00 Treći franjevački red
Petak, 31.3.2017. 19:00 Biblijska skupina

20:00 Frama

Subota, 1.4.2017. 10:00 Prvopričesnici

11:00 Ministranti

13:30 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

15:00 Krizmanici (Obavezan dolazak radi uzimanja mjera u krizmane haljine)

16:00 Orkestar gitara i tamburica (MALI)

17:00 Plesne skupine

18:00 Folklorna skupina

 

Ime i prezime 26.3. 2.4. 9.4. 13.4. 14.4. 15.4. 16.4. 17.4. 30.4. 7.5.
1.Krešimira Jurešić Č Č Č
2.Andrijana Zubac Č Č
3. Željko Prskalo Č Č Č
4. Danijela Zubac Č Č Č Č
5. Ružica Prskalo Č Č Č
6.Marija Pehar M.V. Č Č
7.Martina Pehar M.V. Č Č M.V.
8.Marija Zubac M.V. M.V. M.V.
9.Mija Pehar M.V. M.V. M.V.
10. Ana Zubac Č Č
11. Dragana Pehar M.V. M.V.
12. Lara Jurešić M.V. M.V.
13. Ivan Zubac Č
14. Ružica Buntić
Č- Čitanje

M.V.- molitve vjernika

Nedjeljna liturgijska čitanja

Evanđelje po Ivanu 4, 5-42

U ono vrijeme.
Dođe Isus u samarijski grad koji se zove Sihar, blizu imanja što ga Jakov dade svojemu sinu Josipu.  Ondje bijaše zdenac Jakovljev.
Isus je umoran od puta sjedio na zdencu. Bila je otprilike šesta ura.  Dođe neka žena Samarijanka zahvatiti vode. Kaže joj Isus: »Daj mi piti!«  Njegovi učenici bijahu otišli u grad kupiti hrane.  Kaže mu na to Samarijanka: »Kako ti, Židov, išteš piti od mene, Samarijanke?« Jer Židovi se ne druže sa Samarijancima. Isus joj odgovori: »Kad bi znala dar Božji i tko je onaj koji ti veli: ‘Daj mi piti’,
ti bi u njega zaiskala
i on bi ti dao vode žive.«
Odvrati mu žena: »Gospodine, tȁ nemaš ni čime bi zahvatio, a zdenac je dubok. Otkuda ti dakle voda živa?  Zar si ti možda veći od oca našeg Jakova koji nam dade ovaj zdenac i sâm je iz njega pio, a i sinovi njegovi i stada njegova?«  Odgovori joj Isus: »Tko god pije ove vode,
opet će ožednjeti.  A tko bude pio vode koju ću mu ja dati,
ne, neće ožednjeti nikada: voda koju ću mu ja dati
ostat će u njemu izvorom vode koja struji u život vječni.«  Kaže mu žena: »Gospodine, daj mi te vode da ne žeđam i da ne moram dolaziti ovamo zahvaćati.«  Nato joj on reče: »Idi i zovni svoga muža pa se vrati ovamo.«  Odgovori mu žena: »Nemam muža.« Kaže joj Isus: »Dobro si rekla: ‘Nemam muža!’  Pet si doista muževa imala, a ni ovaj koga sada imaš nije ti muž. To si po istini rekla.« Kaže mu žena: »Gospodine, vidim da si prorok.  Naši su se očevi klanjali na ovome brdu, a vi kažete da je u Jeruzalemu mjesto gdje se treba klanjati.«  A Isus joj reče: »Vjeruj mi, ženo, dolazi čas kad se nećete klanjati Ocu, ni na ovoj gori ni u Jeruzalemu.  Vi se klanjate onome što ne poznate,
a mi se klanjamo onome što poznamo jer spasenje dolazi od Židova.  Ali dolazi čas – sada je! – kad će se istinski klanjaoci klanjati Ocu u duhu i istini jer takve upravo klanjaoce traži Otac. Bog je duh i koji se njemu klanjaju,
u duhu i istini treba da se klanjaju.«  Kaže mu žena: »Znam da ima doći Mesija zvani Krist – Pomazanik. Kad on dođe objavit će nam sve.« Kaže joj Isus: »Ja sam, ja koji s tobom govorim!«  Uto dođu njegovi učenici pa se začude što razgovara sa ženom. Nitko ga ipak ne zapita: »Što tražiš?« ili: »Što razgovaraš s njom?«  Žena ostavi svoj krčag pa ode u grad i reče ljudima:  »Dođite da vidite čovjeka koji mi je kazao sve što sam počinila. Da to nije Krist?«  Oni iziđu iz grada te se upute k njemu.  Učenici ga dotle nudili: »Učitelju, jedi!«  A on im reče: »Hraniti mi se valja jelom koje vi ne poznajete.« Učenici se nato zapitkivahu: »Da mu nije tko donio jesti?«  Kaže im Isus:
»Jelo je moje vršiti volju onoga koji me posla i dovršiti djelo njegovo.  Ne govorite li vi: ‘Još četiri mjeseca i evo žetve’? Gle, kažem vam,
podignite oči svoje i pogledajte polja: već se bjelasaju za žetvu. Žetelac već prima plaću,
sabire plod za vječni život da se sijač i žetelac zajedno raduju.  Tu se obistinjuje izreka: ‘Jedan sije, drugi žanje.‘  Ja vas poslah žeti ono oko čega se niste trudili; drugi su se trudili, a vi ste ušli u trud njihov.« Mnogi Samarijanci iz onoga grada povjerovaše u njega zbog riječi žene koja je svjedočila: »Kazao mi je sve što sam počinila.«  Kad su dakle Samarijanci došli k njemu, moljahu da ostane u njih. I ostade ondje dva dana. Tada ih je još mnogo više povjerovalo zbog njegove riječi pa govorahu ženi: »Sada više ne vjerujemo zbog tvoga kazivanja; tȁ sami smo čuli i znamo: ovo je uistinu Spasitelj svijeta.«

Riječ Gospodnja.

Tumačenje liturgijskih čitanja

Knjiga Izlaska 17, 3-7

        Na svom putu prema obećanoj zemlji narod često trpi glad i žeđ. Glad i žeđ su dvije nepromjenljive stvarnosti na putovanju kroz pustinju, tlo kušnje i pročišćavanja, gdje se samo po vjeri može ići naprijed. Događaj u Masi i Meribi je znakovit. Nadasve je očito značenje imena: Masa (napast, kušnja) i Meriba (mrmljanje, prigovaranje). Nakon  prve dionice puta narod je već iscrpljen žeđu. Ne pouzdaje se u Boga i nije siguran je li Mojsije taj koga je on poslao da ga spasi; otud pitanje koje pokazuje njegov skepticizam: »Je li Gospodin među nama ili nije?«. Otvara se tako druga strana priče. Mojsije, u ulozi zagovornika, poziva u pomoć Boga koji spremno odgovara, naredivši mu da udari po pećini onim istim štapom kojim je udario vode Nila. Na taj je način nevjerni narod jasno mogao vidjeti trajnu Božju prisutnost, koja će se u punini vremenâ očitovati upravo kao Emanuel, s-nama-Bog. Mojsije posluša i, gle, poteče izvor vode. Zgoda je po svemu sudeći završena. Pa ipak ona će – kao i svaki događaj, koliko god mogla izgledati beznačajnom – imati široki odjek kako u izabranom narodu, tako i u Mojsijevom životu, koji će trajno biti opterećen nevjerom naroda, i koji će zbog toga morati umrijeti izvan obećane zemlje, gledajući je tek izdaleka, ali postajući tako sličan Kristu koji na sebe uzima grijehe svijeta.
Poslanica Sv. Pavla apostola Rimljanima 5, 1-2.5-8
Pavao opisuje stanje kršćanina u sadašnjem vremenu: on je svojim povjerenjem u »navještaj spasenja« (kérygma) doveden u sklad s Božjim naumom. To mu daje da doživi mir s Bogom jer je siguran da ga Krist ljubi. Jedino nam on, koji je svojom smrću posrednik našeg opravdanja/pomirenja, već sada može omogućiti pristup milosti, zajedništvu života s Bogom. To budi novo veselje, zalog buduće slave . Nevolje će u nama samo još dublje ukorijeniti nadu. Ona doista ne iznevjerava, budući da je Duh Božji razliven u srcima našim kao božanska moć novog života i milosni zalog naše baštine. Duh svjedoči našem duhu da nas Bog ljubi silnom ljubavlju u Isus Kristu: on nam je donio spasenje koje nas opravdava time što nas dosiže na krajnjoj udaljenosti od grijeha i neprijateljstva ; tko će nas dakle u vremenu i u vječnosti rastaviti od njegove ljubavi?
Evanđelje po Ivanu 4, 5-42

Evanđelist u svakodnevnim događajima otkriva objavu velikog otajstva Isusove osobe. Podne je, pokraj zdenca u Siharu ( događa se susret i odvija neobičan razgovor žene Samarijanke i Židova , koji je »prorok« , veći od Jakova, štoviše »Krist« . Kasnije dolaze učenici , na koncu drugi Samarijanci, ženini sugrađani : uski tradicionalni obzori širom se otvaraju univerzalnosti. Tko je dakle taj Učitelj koji se usuđuje razgovarati sa ženom, k tome još Samarijankom, tj. krivovjernicom, štovateljicom idolâ  i grješnicom ? Same osobe koje su ga susrele proglašavaju ga »Spasiteljem svijeta« : to je vrhunac pripovijesti i njezina teološkog sadržaja. Pa ipak Isus se pojavio kao obični putnik koji ne oklijeva zaprositi malo vode. Ni ta činjenica nije bez značenja. Njegova žeđ – a to je žeđ spasiti čitavo čovječanstvo – upućuje na brojne odlomke Starog zavjeta. Kod gorućeg grma, Mojsije, određen da bude vođa izabranog naroda u izlasku, pitao je Boga da mu objavi ime; to pitanje napokon dobiva odgovor: »Ja sam, ja koji s tobom govorim« . Na sjenu grijeha Mesija baca svjetlo nade: obraćenje otvara put za klanjanje Ocu »u duhu i istini«. Sada se dovršava duga povijest želje i napora, vjere i bezvjerja. Punina je u susretu s Kristom, čije riječi su djela: na Kalvariji će poteći izvor žive vode, u muci će potpuno biti utažena njegova glad i žeđ za voljom Očevom. Iz njegove smrti rađa se život za sve – svaki čovjek se već sada može smatrati »izabranim«, ljubljenim -, trud njegova sijanja donosi učenicima radost žetve i svjedočanstva, kako to žena Samarijanka daje naslutiti u svom zanosu prave misionarke (r. 28).

Mise kroz tjedan

     Ponedjeljak,                       20.3.2017. Gradnići, 09:00h

Mila Prskalo za pokojnog muža Marijana i ostale pokojne iz obitelji

Utorak,

21.3.2017.

Gradnići, 07:00h

Obitelj za pokojne Zoru i Danu Zubac

Srijeda,    22.3.2017. Blatnica, 17:00h

Ruža Vučić za pokojne Peru, Maru, Zdravka i ostale pokojne

Četvrtak,

23.3.2017.

Gradnići, 18:00h

Šima Ravlić za pokojnog Juru i sve ostale pokojne iz obitelji

Petak,

24.3.2017.

Gradnići, 18:00h

Obitelj za pokojne Juru, Lucu i Josipa Zubca

Subota,    25.3.2017. Blatnica, 09:00h

Dijana Bojčić za sve svoje pokojne

Gradnići, 11:00h

Pro Populo

Nedjelja, 26.3.2017 Blatnica, 09:00h

Jagoda Vučić za pokojnog Juru Vučića

Gradnići, 11:00h

Pro Populo

Sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije

Središnja je svetkovina u ožujku blagdan sv. Josipa, Djevičina zaručnika, Isusova poočima i zaštitnika svete Crkve. Štoviše, i čitav je ožujak posvećen sv. Josipu kao njegov mjesec, kad na njega mislimo više no obično.

Svetkovina svetoga Josipa iz Nazareta, Isusova hranitelja i Marijina zaručnika je po kalendaru uvijek 19. ožujka. U svim je crkvama svečanije bogoslužje i nedjeljni misni raspored. Sveti Josip je vrlo štovan među vjernicima zbog njegove uloge čuvara i hranitelja Isusa i Marije. Evanđelje ga opisuje u dvije riječi: bio je pravedan i vjeran.

Štuje se napose kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji. Patron je napose očeva, muževa te svih zanatlija i radnika. Josip je posebno štovan u Hrvatskoj. Vrijedno je spomenuti, da ga je Hrvatski sabor prije više od tri stoljeća, (1687.) proglasio Zaštitnikom Hrvatske.

U svakoj je crkvi njegov kip ili slika. Prikazuju ga kao srednjovječna čovjeka blagih, ali odlučnih crta, s bradom, u ruci mu je štap, a Dijete Isus u naručju ili uz njega. Slikaju ga i u radionici, sa stolarskim ili tesarskim alatom. Isti Sveti Josip slavi se po kalendaru i 1. svibnja, kao “Josip Radnik”

           Jakov rodi Josipa, muža Marije, koja rodi Isusa koji se zove Krist” (Mt 1,16).

U toj suhoj, gotovo protokolarnoj rečenici, kojom sv. Matej završava rodoslovlje Isusova ljudskog podrijetla, sadržano je ono najvažnije što predaja kaže o Josipu iz Nazareta. To je da je i on bio “sin Davidov”, anđeo ga tako i naziva, i da je u njegovim žilama kolala krv kralja Davida, iz čijeg je roda imao poteći i Mesija. On sam bit će tome Mesiji poslije Marije najbliži. Pred zakonom će biti njegov pravni iako ne i naravni otac. Apokrifna evanđelja pričaju o njemu nevjerojatne stvari, koje nemaju ništa zajedničko s trijeznošću kojom ga opisuju vjerodostojna Evanđelja.

Prema njima Josip je bio pravedan muž, čovjek dobra srca, primjernog pouzdanja u Boga, čovjek vjere i poslušnosti, vjeran i onda kad je poslušnost tražila od njega velike žrtve, zaručnik i muž čista srca koji s poštovanjem živi s Marijom Djevicom kao brižan čuvar, skrbnik i otac najsvetije obitelji. Zbog svega toga zaslužuje sve ono poštovanje kojim su ga osobito kasnija i najnovija stoljeća obasipala.

  • Povijest štovanja sv. Josipa

Stvarnu veličinu sv. Josipa uz Evanđelja otkrili su i sveti Oci i kasnije teolozi i duhovni pisci. Daleko bi nas odvelo kad bismo spomenuli sva svjedočanstva, zato ćemo se ograničiti na ona najvrjednija i najznačajnija. Sv. Jeronim protiv izmišljotina apokrifa, a i nekih poganskih pisaca, uz Marijino brani i Josipovo djevičanstvo. Njega slijedi u tome i sv. Augustin te uzvisuje jedinstveno Josipovo očinstvo braneći kako vezu pravoga braka tako i međusobno Marijino i Josipovo djevičanstvo. Walafrid Strabon, opat samostana Reichenau na Bodenskom jezeru u IX. stoljeću, pišući o tome kako su pastiri našli Mariju, Josipa i dijete, zaključuje: “I posredstvom tih troje svijet je bio spašen.” Remigije iz Antuna oko godine 900. opisuje sv. Josipa kao intimnog suradnika u djelu našega otkupljenja te uzdiže njegovu izvanrednu poslušnost. Od velikih skolastičkih teologa mnogo su toga rekli o sv. Josipu sv. Bernard i sv. Toma Akvinski. Prvi ga uspoređuje s Josipom Egipatskim, a drugi tvrdi kako je između Marije i Josipa postojala prava ženidbena veza, ali se nisu služili bračnim pravima. Zatim sv. Toma naučava kako je sveti Josip kroz čitav život održavao savršeno djevičanstvo i, napokon, kako je Marijin i Josipov zavjet djevičanstva prije ženidbe bio uvjetan, a poslije apsolutan. Razvoju teologije o sv. Josipu mnogo je pridonijela franjevačka škola. Tako sv. Bonaventura veliča sv. Josipa kao savršen uzor pobožnosti prema Isusu i Mariji. Sv. Bernardin Sijenski u jednom govoru čak govori o tjelesnom uskrsnuću sv. Josipa i njegovu uznesenju na nebo. Velik štovatelj sv. Josipa u srednjem vijeku bio je i slavni kancelar Pariškoga sveučilišta Ivan Gerson. On je sastavio o njemu veliku latinsku pjesmu od 4800 stihova uzvisujući njegove kreposti i dostojanstvo. Održao je i svoj veliki govor pred ocima na saboru u Konstanzu, 8. rujna 1416., u kojem traži da bi Sabor službeno zazivao pomoć i zagovor sv. Josipa te da bi uspostavio njegov blagdan, a sve zato da bi se postiglo jedinstvo Crkve. Bilo je to u jednom od najkritičnijih trenutaka crkvene povijesti kad je valjalo ukloniti takozvani zapadni raskol, kad je Crkva imala trojicu papa i zapadno kršćanstvo bilo razjedinjeno. I Gerson drži da je sv. Josip bio posvećen već u majčinu krilu, da je bio slobodan od požude te da je uskrsnuo skupa s našim Gospodinom i da je uznesen na nebo.

  • Molitva sv. Josipu za zaštitu

        Preslavni sveti Josipe, tebe je Bog izabrao za hranitelja svom Sinu i za zaručnika prečistoj Majci Njegovoj i postavio te tako glavarom Svetoj Obitelji, pa te je zbog toga Namjesnik Kristov proglasio zaštitnikom Crkve Isusove.Svim pouzdanjem srca svoga molim te priteci u pomoć čitavoj radničkoj Crkvi! Štiti na poseban način svojom očinskom skrbi Svetog Oca, te sve biskupe i svećenike, koji su sjedinjeni s Petrovom Stolicom!

        Brani sve koji se uz sve poteškoće i patnje trude oko spasa duša i učini da se svi narodi ponizno podlože svetoj Crkvi izvan koje nema spasenja. Udostoj se, predobri sveti Josipe, primiti i mene među svoje štićenike.

        Posvećujem ti se posve i molim te budi mi ocem, zaštitnikom i vođom na putu k spasenju. Isprosi mi čisto srce i veliku želju za vlastitim posvećenjem. Učini da po tvom primjeru sva moja djela budu upravljena na što veću Božju proslavu i za sjedinjenje s božanskim Srcem Isusovim i bezgrešnim Srcem Marijinim i s tobom, o sveti Josipe. Moli za me da postanem vrijedan biti dionikom onoga pokoja i blaženstva što si ga ti osjetio na svom smrtnom času. Amen.

Raspored aktivnosti

Ponedjeljak 20.3.2017. 17:00h Župni vjeronauk (1.-4. razreda i 5,-8. razreda)

19:30h Framski zbor

Utorak 21.3.2017 21:00h Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)
Srijeda 22.3.2017. Blatnica

18:00h Ministranti i  župni vjeronauk

Četvrtak 23.3.2017. 19:00h Treći franjevački red
Petak 24.3.2017. 19:00h  Biblijska sekcija

20:00h FRAMA

Subota 25.3.2017. 10:00h Prvopričesnici

11:00h Ministranti

13:30h Orkestar gitara i tamburica (Veliki)

15:00h Krizmanici

16:00h Orkestar gitara i tamburica

(Mali)

16:00h Mala Frama

17:00h Plesne skupine

18:00h Folklorna skupina

Župne obavijesti

Darovatelji za razglas u crkvu u Blatnici

     Marinko Vučić (Kreše)   200 KM

Obitelj pok. Ljube Vučića   50 KM

Misa za sv. Josipa

U ponedjeljak  20.3.2017.  zbog svetkovine sv. Josipa misa u župi biti će u 9 sati u novoj crkvi.

Misa za Blagovijest

U subotu 25.3. na Blagovijest  misa će biti u 9 sati ujutro u Blatnici, a u 11 sati u Gradnićima.

Cjelodnevno čitanje Biblije

U našoj župi u ovom korizmenom vremenu kako bismo spremno uz molitvu dočekali naš veliki blagdan Uskrs biti će organizirano cjelodnevno čitanje Biblije. Kako bi u tri dana pročitali Bibliju potrebno je sudjelovanje zajednice i dovoljan broj ljudi. Molimo sve koji su u mogućnosti i imaju želju sudjelovati da se prijave. Čitanje Biblije biti će organizirano 27.3.,28.3. i 29.3.

Put križa u korizmi

       Put križa u korizmi održava se svakog petka u Blatnici s početkom u 17:00h i  Gradnićima s početkom u 18:00h i svetom Misom s nakanom

Donacije za zajednicu Cenacolo

Kako  smo pisali u prošlim Župnim glasnicima svi zainteresirani za pomoć u hrani i potrepštinama, za zajednicu Cenacolo, mogu se javiti u župni ured tokom korizmenog vremena .

Čišćenje crkve: skupina broj 4.

Nedjeljna liturgijska čitanja

Čitanje Knjige Postanka

U one dane: Gospodin reče Abramu: »Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u zemlju koju ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati i sam ćeš biti blagoslov. Blagoslivljat ću one koji te blagoslivljali budu, koji te budu kleli, njih ću proklinjati; sva plemena na zemlji tobom će se blagoslivljati. « Abram se zaputi kako mu je Gospodin rekao

Riječ Gospodnja.

Neka dobrota tvoja, Gospodine, bude nad nama, kao što se u tebe uzdamo!

Prava je riječ Gospodnja                                                                                                                                                                       i vjernost su sva djela njegova.
On ljubi pravdu i pravo:
puna je zemlja dobrote Gospodnje.

Evo, oko je Gospodnje nad onima koji ga se boje,
nad onima koji se uzdaju u milost njegovu:
da im od smrti život spasi,
da ih hrani u danima gladi.

Naša se duša Gospodinu nada,
on je pomoć i zaštita naša.
Neka dobrota tvoja, Gospodine,
bude nad nama, kao što se u tebe uzdamo!

Čitanje Druge poslanice svetoga Pavla apostola Timoteju

Ljubljeni: Zlopati se zajedno sa mnom za evanđelje, po snazi Boga koji nas je spasio i pozvao pozivom svetim – ne po našim djelima, nego po svojem naumu i milosti koja nam je dana u Kristu Isusu prije vremenâ vjekovječnih, a očitovana je sada pojavkom Spasitelja našega Krista Isusa, koji obeskrijepi smrt i učini da zasja život i neraspadljivost – po evanđelju.

Riječ Gospodnja.

 

        Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Isus uze sa sobom Petra, Jakova i Ivana, brata njegova, te ih povede na goru visoku, u osamu, i preobrazi se pred njima. I zasja mu lice kao sunce, a haljine mu postadoše bijele kao svjetlost. I gle: ukazaše im se Mojsije i Ilija te razgovarahu s njime. A Petar prihvati i reče Isusu: »Gospodine, dobro nam je ovdje biti. Ako hoćeš, načinit ću ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.« Dok je on još govorio, gle, svijetao ih oblak zasjeni, a glas iz oblaka govoraše: »Ovo je Sin moj ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga!« Čuvši glas, učenici padoše licem na zemlju i silno se prestrašiše. Pristupi k njima Isus, dotakne ih i reče: »Ustanite, ne bojte se!« Podigoše oči, ali ne vidješe nikoga doli Isusa sama. Dok su silazili s gore, zapovjedi im Isus: »Nikomu ne kazujte viđenje dok Sin Čovječji od mrtvih ne uskrsne.«

Riječ Gospodnja.

Tumačenje liturgijskih čitanja

Abraham se zaputi kako mu je Gospodin rekao (Post 12, 1-4a)

        S Abrahamom počinje novo razdoblje u povijest   i spasenja. Do Abrahama ljudi su se odvraćali od Boga. U Abrahamu počinju se Bogu obraćati. Inicijativa dolazi od Boga, ne od Abrahama. Bog se objavljuje Abrahamu te od njega najprije traži da ostavi “zemlju svoju, zavičaj i dom očinski. Iz kasnijeg tijeka događaja znamo da je od Abrahama tražio da se naseli u Kanaanu, koji u ono doba još nije bio organiziran u moćni savez država-gradova kakav je postojao u Mezopotamiji Abrahamova vremena.”Velik ću narod od tebe učiniti” odnosi se na Izrael kao narod monoteističke objavljene religije. Preko Izraela Abraham će postati svetac triju religija (židovstva, kršćanstva i islama). “Blagoslovit ću te i sam ćeš postati blagoslov” znači da će Bog poslušnog praoca obdariti duhovnim i materijalnim dobrima tako da će ostali ljudi poželjeti: “Bilo nam kao Abrahamu!””Abram se zaputi”  uključuje naporno putovanje sa stokom, slugama i ženom Sarom. Poslanica Hebrejima hvali ovdje Abrahamovu vjeru: “Vjerom pozvan Abraham posluša i zaputi se u kraj koji je imao primiti u baštinu, zaputi se ne znajući kamo ide” (Heb 11, 18). Tim poslušnim hodom vjere Abraham je slika Isusa u današnjem evanđelju.

Obeskrijepi smrt i učini da zasja život (2 Tim 1, 8b-10

.        U  Poslanici Timoteju izražava se nada da će Bog dostojno nagraditi za ustrajno propovijedanje evanđelja, a s druge daje upute mladomu crkvenom predstojniku za vođenje crkvene zajednice u vremenu nakon smrti apostola. Moli ga da javno svjedoči u prilog Gospodinu Isusu te da se ne stidi Pavlovih okova. Nespretni izraz “zlopati se zajedno sa mnom” poticaj je na podnošenje muka koje su neizbježni dio kršćanskog i apostolskog zvanja u svijetu. “Patiti se za evanđelje” znači ustrajno naviještati evanđelje i voditi crkvenu zajednicu kao grupu onih koji pristaju uz Isusa kao evanđelje. Svoju krsnu pridruženost Kristu. Po Božjoj odredbi Isusova je smrt pobjeda nad fizičkom i duhovnom smrću ljudi. Ona donosi pravi život ljudima. Sve to biva “po evanđelju”: po misionarskom naviještanju evanđelja, ali i po življenju crkvene zajednice u skladu s prihvaćenim evanđeljem.

Slušajte ga i kad ide u smrt (Mt 17, 1-9)

Ključne riječi glasa iz neba “Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga!”. One su istovjetne s glasom iz neba prilikom Isusova krštenja (usp. Mt 3, 17). “Preobrazi se” označuje promjenu na tijelu i odjeći koja otkriva cilj životnog putovanja. Izraz podsjeća na Izl 34, 29-35, gdje je rečeno da je Mojsijevo lice posebno sjalo nakon razgovaranja s Bogom. Mojsije i Ilija, koji se trojici svjedoka ukazuju uz preobraženog Isusa, jesu predstavnici Zakona i Proroka, koje je Isus došao dopuniti, a ne ukinuti. Kao što je u ime Dvanaestorice ispovjedio vjeru u Isusovo mesijanstvo (Mt 16, 16), tako sada Petar u ime kolega zove Isusa Gospodinom te predlaže da izgradi tri sjenice: za njega i starozavjetne propovjednike riječi Božje. Htio bi trajno zadržati ono što trenutno doživljava Izraz “zasjeni” u podsjeća na Iz140,35, gdje je istaknuto da je oblak zasjenjivao Šator sastanka. Glas iz neba predstavlja Isusa riječima iz Prve pjesme o Sluzi Patniku (Iz 42, 1) te traži da ga učenici slušaju. Time Otac nebeski Isusu i svjedocima potvrđuje ispravnost Isusova hoda u Jeruzalem. Traži da učenici slušaju Isusa upravo zato što pristaje i na nasilnu smrt iz vjernosti Bogu i ljudima. Tko s Isusom želi postići konačni cilj svog života, mora ići za njim. Strah učenika, padanje na zemlju i dodir Isusov uz ohrabrenje: “Ne bojte se” jesu reakcija na objavu koja se dogodila i prizivanje u prozaičnu svagdašnjicu u kojoj Isus i učenici trebaju nastaviti svoje poslanje. Ove korizmene nedjelje zove nas Bog da idemo za Isusom noseći svoj križ. Zbiljski želimo slušati njega spremna na smrt iz vjernosti Bogu i ljudima, ali u ovoj misi za to također prosimo snagu.

Mise kroz tjedan

     Ponedjeljak,                       13.3.2017. Gradnići, 07:00h

Ante ˝Antić˝Pehar za sve svoje pokojne

Utorak,

14.3.2017.

Gradnići, 07:00h

Filip Mandarić za pokojne Filipa i Jelu Zubac i ostale pokojne

Srijeda,    15.3.2017. Blatnica, 17:00h

Pero Vučić za pokojnog pradjeda Tomu (100 godišnjica), njegovu djecu, unučad i praunučad

Četvrtak,

16.3.2017.

Gradnići, 18:00h

Jelena Buntić na odluku

Petak,

17.3.2017.

Gradnići, 18:00h

Ivan Pehar za pokojne Peru i Zoru i ostale pokojne iz obitelji

Subota,    18.3.2017. Gradnići, 07:00h

Veselka Prskalo na nakanu

Nedjelja, 19.3.2017 Blatnica, 09:00h

Obitelj za pokojnog Nikolu Grbavca i ostale pokojne iz obitelji

Gradnići, 11:00h

Pro Populo

Ušli smo u korizmeno vrijeme, a evo što bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom razdoblju.

NAZIV

Naziv korizma dolazi od latinskog naziva quadragesima (četrdesetnica). Tako je prema latinskom nastalo i talijansko ime quaresima ili francusko carem. Engleskinaziv lent upućuje na godišnje doba (lengthen – kad dan postaje duži). Riječ korizma (četrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.).

SMISAO

Smisao i sadržaj korizmenog vremena sažeto izražava Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji u kojem čitamo: Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspoložuje za slavlje Vazma. Vrijeme slušanja Božje riječi i obraćenja, priprave i spomena krštenja, pomirenja s Bogom te s braćom i sestrama, vrijeme češćega posezanja za ‘oružjem kršćanske pokore’: molitvom, postom i dobrim djelima. milosnom vremenu korizme govori nam i Drugi vatikanski sabor ukazujući na njezin dvostruki smisao: krsni i pokornički. To doba, osobito uspomenom ili pripravom na krštenje te pokorom, vjernike koji gorljivije slušaju Božju riječ i odaju se molitvi, pripravlja na svetkovanje vazmenog otajstva (SC 109). Krsni vid korizme očituje se u njezinom shvaćanju ne samo kao priprave nekrštenih na krštenje već i priprave cijele zajednice na slavlje spomena vlastitog krštenja u vazmenoj noći. Pokornički vid korizme ostvaruje se postom, molitvom i djelima ljubavi. Konačno, riječima pape Benedikta XVI., korizma nas podsjeća da se biti-kršćanin može ostvarivati samo kao uvijek novo postajati-kršćanin, da ono nikada nije završen događaj koji je iza nas, nego da zahtijeva uvijek novo vježbanje.

POVIJEST

Od samih početaka priprava za svetkovinu Uskrsa sastojala se od jednog ili dva dana posta o čemu početkom 3. stoljeća svjedoči Hipolit Rimski. Četrdesetdnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine u tzv. Epistula canonica sv. Petra Aleksandrijskog gdje se određuje da lapsi (kršćani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli vjere) nakon tri godine javne pokore drže još jednu četrdesetnicu posta i molitvi kao pripravu za dan svoga pomirenja. Vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs, javlja se u rimskoj liturgiji od 4. stoljeća, a započinjalo je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. stoljeća početak korizme pomiče se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća pepeo se radio maslinovih ili palminih grančica blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepeo označava ozbiljnost i pokoru, čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Ta se srijeda stoga naziva Pepelnica. Korizmeno vrijeme bilo je i ostalo vrijeme priprave katekumena za primanje sakramenata kršćanske inicijacije u Vazmenoj noći. Korizma je, dakle, od samih početaka imala trostruko značenje: vrijeme neposredne priprave pokornika na pomirenje na Veliki četvrtak, vrijeme neposredne priprave katekumena za sakramente inicijacije u Vazmenom bdijenju te vrijeme priprave ostalih vjernika na vazmene blagdane.

TRAJANJE

U liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikoga četvrtka, to jest Mise večere Gospodnje kojom započinje Vazmeno trodnevlje, što potvrđuju Opće uredbe o liturgijskoj godini i kalendaru (br. 28), te Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji (br. 127.) U korizmeno vrijeme dakle spadaju i korizmene nedjelje, stoga ona ukupno broji 44 dana. Zanimljivo, u vrijeme posljednje obnove kalendara (1969. god.)  liturgičari su htjeli dokinuti Čistu srijedu, pa bi tako korizma, kao što je to bilu o početcima, počinjala na Prvu korizmenu nedjelju i doista trajala 40 dana, no na izričitu želju pape Pavla VI. Čistu srijedu nije se diralo. Broj 40 stoga treba tumačiti simbolički, a ne doslovno. Iako korizma završava na Veliki četvrtak, to ne znači kako prestaje i vrijeme pokore, posta i sabranosti budući da Vazmeno trodnevlje predstavlja sjajni vrhunac čitave liturgijske godine (ONLGK 18).

Spomenimo kako se četrdesetdnevna priprava za svetkovinu Uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji:

40 dana trajao je opći potop (Post 7,14)

40 dana Mojsije je boravio na brdu Sinaj  (Izl 24,18)

40 godina su Izraelci lutali pustinjom (Još 3,4)

40 dana išao je Ilija prema brdu Horebu  (1 Kr 19,8)

40 dana vrijeme je u kojemu se Niniva trebala obratiti (Jona 3,4)

40 dana Isus je proveo u pustinji (Mk 1,13; Mt 4,2; Lk 4,1)

40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo (Dj 1,6-11)

KORIZMENE NEDJELJE

Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:

Čista – jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice).

Pačista – ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista

Bezimena – jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj

Sredoposna – jer je na polovici korizmenog posta.

Gluha – jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova. Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja – liturgija Cvjetnice obilježena je čitanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk dočekao poklicima Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje. U sveopćoj Crkvi, Četvrta korizmena nedjelja zove se Laetare – Veseli se!, prema riječima ulazne pjesme iz Knjige proroka Izaije: Veseli se, Jeruzaleme, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove. (Iz 66,10-11) Korizmene nedjelje izuzete su od pokorničkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pečat uskrsnuća Gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana.

POST I NEMRS

U pokorničkom duhu korizmenog vremena, neki vjernici odlučuju se na post i/ili nemrs. Podsjetimo stoga na značenje i smisao ove dvije pokorničke prakse. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso. Crkva je proglasila dva dana strogog posta i nemrsa, a to su Čista srijeda ili Pepelnica i Veliki petak. Na ta dva dana vjernik uzima samo jedan puni obrok (do sita) jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života. Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina. Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim fizičkim radom (prema potrebi).

Raspored aktivnosti

Ponedjeljak 13.3.2017. 17:00h Župni vjeronauk (1.-4. razreda i 5,-8. razreda)

19:30h Framski zbor

Utorak 14.3.2017 21:00h Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)
Srijeda 15.3.2017. Blatnica

18:00h Ministranti i  župni vjeronauk

Četvrtak 16.3.2017. 19:00h Treći franjevački red
Petak 17.3.2017. 19:00h  Biblijska sekcija

20:00h FRAMA

Subota 18.3.2017. 10:00h Prvopričesnici

11:00h Ministranti

13:30h Orkestar gitara i tamburica (Veliki)

15:00h Krizmanici

16:00h Orkestar gitara i tamburica

(Mali)

16:00h Mala Frama

17:00h Plesne skupine

18:00h Folklorna skupina

Župne obavijesti

Darovatelji za razglas u crkvu u Blatnici

Vinko Grbavac pok. Nikole  50,00KM

 Duhovna obnova  u našoj župi

Dana 17., 18. i 19. ožujka (petak, subota i nedjelja) u našoj župi održati će se duhovna obnova. Voditelj duhovne obnove biti će fra Dario Galić, župni vikar na Širokom Brijegu. Tema duhovne obnove biti će Korizma. Duhovna obnova započinje u petak u 18:00h pobožnošću Puta križa i sv. Misom. A za raspored subote i nedjelje biti ćete obaviješteni

Put križa u korizmi

       Put križa u korizmi održava se svakog petka u Blatnici s početkom u 17:00h i  Gradnićima s početkom u 18:00h i svetom Misom s nakanom

Donacije za zajednicu Cenacolo

Kako  smo pisali u prošlom Župnom glasniku svi zainteresirani za pomoć u hrani i potrepštinama, za zajednicu Cenacolo, mogu se javiti u župni ured tokom korizmenog vremena .

Naši pokojni

Nedjeljko Prskalo- Neđo u 41. godini  života

Sprovodni obredi održani su na mjesnom groblju ˝Stoci˝ na Paoči    10. ožujka 2017.

Pokoj vječni daruj mu Gospodine!

Čišćenje crkve: skupina broj 3.

Page 26 of 28 1 24 25 26 27 28
© 2016 Župa Gradnići
Design by Ibrahim