» 8.N.K.G Glasnik Župe Gradnići «

Nedjeljna liturgijska čitanja

Čitanje Knjige proroka Izaije

Sion reče: »Gospodin me ostavi, Gospod me zaboravi.« Može li žena zaboravit svoje dojenče, ne imat sućuti za čedo utrobe svoje? Pa kad bi koja i zaboravila, tebe ja zaboraviti neću.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam: Samo je u Bogu mir, dušo moja!

Samo je u Bogu mir, dušo moja,
samo je u njemu spasenje.
Samo on je moja hrid i spasenje,
utvrda moja: neću se pokolebati.

Samo je u Bogu mir, dušo moja,
samo je u njemu nada moja.
Samo on je moja hrid i spasenje,
utvrda moja: neću se pokolebati.

U Boga je spasenje moje i slava;
Bog mi je hridina silna, utočište.
U nj se, narode, uzdaj u svako doba;
pred njim srca izlijevajte!

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo! Neka nas svatko smatra službenicima Kristovim i upraviteljima otajstava Božjih. A od upravitelja iziskuje se napokon da budu vjerni. Meni pak nije nimalo do toga da me sudite vi ili bilo koji ljudski sud; a ni ja sam sebe ne sudim. Doista, ničega sebi nisam svjestan, no time nisam opravdan: moj je sudac Gospodin. Zato ne sudite ništa prije vremena dok ne dođe Gospodin koji će iznijeti na vidjelo što je sakriveno u tami i razotkriti nakane srdaca. I tada će svatko primiti pohvalu od Boga.

Riječ Gospodnja.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

»Nitko ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu.

Zato vam kažem: Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući. Zar život nije vredniji od jela i tijelo od odijela?

Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih? A tko od vas zabrinutošću može svome stasu dodati jedan lakat? I za odijelo što ste zabrinuti? Promotrite poljske ljiljane kako rastu! Ne muče se niti predu. A kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih. Pa ako travu poljsku, koja danas jest a sutra se u peć baca, Bog tako odijeva, neće li još više vas, malovjerni?

Nemojte dakle zabrinuto govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili: ‘Što ćemo piti?’ ili: ‘U što ćemo se obući?’ Ta sve to pogani ištu. Zna Otac vaš nebeski da vam je sve to potrebno. Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati. Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra će se samo brinuti za se. Dosta je svakom danu zla njegova.«

Riječ Gospodnja.

Tumačenje liturgijskih čitanja

Prvo čitanje (Iz 49, 14-15)

Ovo je dio prorokove propovijedi Izraelcima u babilonskom sužanjstvu koji su počeli padati u očaj. Mislili su da im Jahve neće ili čak ne može pomoći. Događalo se to u vremenu kad je Babilonija bila najmoćnija država ondašnjeg svijeta, a prorok po Božjoj odredbi najavljivao povratak sužanja u zemlju djedova. Prorok ponavlja prigovor Izraelaca: “Gospodin me ostavi, Gospod me zaboravi” (r. 14). Taj je prigovor bio izraz očaja povijesnih slušatelja koji su od svojih djedova slušali povijest izlaska iz egipatskog ropstva i proročke propovijedi o Izraelu kao Božjoj svojini, Božjem narodu. Psalam 62 mudrosna je pjesma o prolaznosti zemaljskih uspjeha i vrednota. Psalmist u njoj potiče samog sebe i vjerničku zajednicu na pouzdanje u Boga: “Samo je u Bogu mir, dušo moja, samo je u njemu spasenje!“

 Drugo čitanje (1 Kor 4,1-5)

Ovo je završni dio Pavlova osvrta na korintsku rascjepkanost u vezi s misionarima. Iako su propovjednici po ljudskim sposobnostima i svojstvima različiti, svi su “Kristovi službenici i upravitelji otajstava Božjih” (r. 1). Za “upravitelji” stoji u grčkom tekstu hyperetes, što znači pomoćnika nekog višega, suradnika. To je izraz vjere da uskrsli Krist djeluje po crkvenim predstojnicima, ali i da je prvi poglavar zajednice krštenih Krist Gospodin. Jedini Bog vidi što čovjek misli kad nešto čini ili govori. Jedini on zna što je u čovjekovu djelovanju rezultat naslijeđenih sklonosti i neizbježnih okolnosti a što krivnja slobodnog i odraslog pojedinca. Zato “ne sudite ništa prije vremena” jest poziv da svaki vjernik “bude brz da sluša, spor da govori, spor na srdžbu” kako veli Jakovljeva poslanica (Jak 1, 19). Kad Pavao kaže da ni on “sam sebe ne sudi” (r. 3), hoće reći da se podlaže Božjem sudu ne želeći sebe precjenjivati, ali ni ne prihvaćajući površni sud vjernika o sebi.

Evanđelje (Mt 6, 24-34)

Izreka o nemogućnosti služenja dvojici gospodara ima povijesni korijen u okolnosti da su u ono doba dva vlasnika znala posjedovati jedno “poduzeće” ili su vlasništvo jednoga naslijedila dvojica zajedno sa slugama koji su radili na imanju. Prema ondašnjem “pravu” sluga je sav pripadao gospodaru, trebao je gospodarevu stvar prigrliti i promicati kao svoju. U takvim okolnostima nije mogao promicati zbiljske interese dvojice gospodara. “Mrziti” jednoga od takvih gospodara značilo je postati indiferentan prema njemu, ne pribavljati mu korist svakim svojim radnim danom i pothvatom. Za “bogatstvo” stoji u grčkom ovdje mamonas, što ponajprije označuje izvor životne sigurnosti, materijalni posjed, novac, blago. Ovdje Isus, svjestan grešne sigurnosti koju ljudima često daje materijalno zemaljsko blago, upozorava da ljudi često štuju novac umjesto Boga. Novac može biti dobar sluga, ali loš gospodar. Gospodin Isus nije paničio za hranu, piće i odjeću, svoju i svoje Dvanaestorice, nego se oslanjao na Oca uprisutnjujući njegovo kraljevstvo i pravednost. Pritom je postajao sve slobodniji za druge ljude. Neka i nama danas udijeli da ne budemo grozničavo zabrinuti za materijalne potrebe svoje i svojih najdražih. Tako ćemo biti otvoreniji za Boga i ljude.

Mise kroz tjedan

     Ponedjeljak,                       27.2.2017. Gradnići, 07:00h: Mario Pehar na nakanu
Utorak,

28.2.2017.

Gradnići, 07:00h: Obitelj za pokojnog Dragu Prskala
Srijeda,    1.3.2017. Gradnići, 07:00h: Misa na nakanu

Blatnica, 17:00h: Stana i Ruža s obitelji za pokojnog Alojzija i ostale pokojne

Četvrtak,

2.3.2017.

Gradnići, 18:00h: Dragan Prskalo s obitelji za pokojne Matu, Maru i Matu
Petak,

3.3.2017.

Gradnići, 18:30h: Blago i Zora Buntić za pokojnu sestru Dobrilu
Subota,    4.3.2017. Gradnići, 07:00h: Mirko Šajin za pokojne Ivu, Martina, Zvonku i Maru
Nedjelja, 5.3.2017. Gornja Blatnica, 09:00h: Anka Vučić za pokojne Peru, Maru, Dragu i sve svoje pokojne

Gradnići, 11:00h: Pro populo

Župne obavijesti

Čista srijeda – Pepelnica

U srijedu počinje korizma, vrijeme pripreme za Uskrs, naš najveći blagdan. To je vrijeme u kojemu smo pozvani više moliti, postiti, činiti dobra djela, raditi na svome obraćenju i promjeni života. Iskoristimo to vrijeme za svoj duhovni rast i za napredak naše župe. Sveta misa na Pepelnicu, bit će u 7 sati u Gradnićima i u 17 sati u Blatnici.

Župne kateheze

U ponedjeljak 27.veljače u 19 sati nastavljamo s održavanjem župnih kateheza. Gost predavač na katehezi biti će iz zajednice Cenacolo iz Međugorja.

Web stranica župe

Otvorena je web stranica župe Gradnići. Na stranici će biti sve informacije vezane za sekcije koje djeluju u našoj župi, župne obavijesti te ostale informacije iz drugih župa i iz svijeta. Stranica je još uvijek u izradi tako da svi koji imaju želju pisati za stranicu  mogu se javiti župniku. Adresa web stranice: http://zupagradnici.com/

Razglas u Blatnici

Ubrzo će doći radnici postaviti novi razglas trebamo skupiti još novaca. Tko je u mogućnosti i želi darovati za razglas može se javiti župniku.

Maškare

U utorak 28.veljače naši mladi i djeca maškarit će se kroz selo, oni koji žele mogu ih ugostiti pripremiti krafne ili slatkiše. Skupa će se vratiti do dvorane gdje će u 19 sati biti održan prigodan program.

Grupe za čišćenje: Crkvu čisti grupa broj 1

Susret Trećara u Blatnici

Ove srijede, na Pepelnicu, nakon svete mise, održat će se susret Trećega franjevačkoga reda iz Gradnića s Trećarima iz Blatnice. Molimo sve članove Trećega reda iz Blatnice, da nakon svete mise u 17 sati ostanu na zajedničkome klanjanju u 17: 30 i susretu nakon klanjanja.

Kršteni su:

1.Tino Buntić, sin Borisov i Ana – Marije r. Ramljak s Paoče. Kršten u Gradnićima  25.2.2017. Kum: Vedran Balač

Neka ga Bog prati i blagoslovi na putu njegova odrastanja.

RASPORED  AKTIVNOSTI

Ponedjeljak, 27.2.2017. 17:00 Župni vjeronauk (1-4. razreda 5-8. razred)

19:00 Župna kateheza

20:00 Framski zbor

Utorak, 28.2.2017. 21:00 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)
Srijeda, 1.3.2017. Blatnica: Susret s Trećarima iz Blatnice nakon svete mise
Petak, 3.3.2017. 19:00 Biblijska skupina

20:00 Frama

Subota, 4.3.2017. 10:00 Prvopričesnici

11:00 Ministranti

13:30 Orkestar gitara i tamburica (VELIKI)

15:00 Krizmanici

15:00 Mali folkor

16:00 Orkestar gitara i tamburica (MALI)

16:00 Mala frama

17:00 Plesne skupine

18:00 Folklorna skupina

Korizma

Na Pepelnicu ili Čistu srijedu, koja ove godine pada 1.ožujka, u Katoličkoj crkvi započinje korizma, četrdesetodnevna priprava za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica. Taj pepeo označava ozbiljnost i pokoru čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Od 5. stoljeća u središtu priprave za Uskrs je post, a budući da nedjeljom nitko ne treba postiti, početak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stoljeću sa šeste nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji.

Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.). Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje “molitvu, post i dobra djela”. Tko post shvati kao zakon, dovoljno je da izvrši to što Crkva od njega traži. No, sasvim je normalno da će svaki vjernik daleko ozbiljnije shvatiti taj poziv Crkve na post, pokoru i nemrs. Crkva se nada da će svaki vjernik strože postiti, možda ništa ne jesti ili pak o kruhu i vodi proživjeti taj dan. Brojni se kršćani u korizmi odreknu svih 40 dana nečega što im je osobito drago, npr. mesa, alkohola ili cigareta. Neki su se, upravo odričući se u korizmi, uspjeli osloboditi ovisnosti o drogi. Ima onih koji odluče da će u korizmi ranije ustajati i da neće gledati televiziju. Ozbiljni kršćani u korizmi ne slušaju zabavnu glazbu nego klasičnu i ozbiljne govorne programe. Neki si kršćani zadaju osobitu pokoru, odluče osloboditi se nekoga grijeha i pogreške, u svoj život nastoje uvesti neku korisnu naviku.

Tijekom korizme pokušaju biti vrijedni u poslu, samozatajni, strpljivi prema svojini ukućanima, šutljivi i vrijedni. Velik broj kršćana odluči da će u korizmi svaki dan desetak minuta čitati Sveto pismo. Brojne su obitelji koje u korizmi odluče da će navečer uvesti obiteljsku molitvu, ili da će svaku večer zajednički u obitelji moliti krunicu. Jedni odluče na početku i na kraju korizme dobro se ispovjediti, i tako u te dane biti osobito čistima. Djeca obično odluče da će se tih dana odreći slatkiša i bombona, da će se odreći nekih igara koje su im smetale da napisu školske zadaće. Ima mladića i djevojaka koji će se u korizmi odreći izvanjskih načina izražavanja svoje ljubavi, poljubaca i zagrljaja, ima bračnih drugova koji odluče da će u korizmi govoriti jedno o drugom samo pozitivno i dobro. Neki odluče svaki dan, ili pak nekoliko puta tjedno, poći na svetu misu. Drugi pak odluče na početku korizme da će svaki dan naći pola sata vremena za molitvu, za razgovor s Bogom, za ozdravljivanje svoga duha, za liječenje svoje savjesti, intelekta i srca.

Svi su dakle pozvani da u korizmi nešto posebno naprave, da zaoru neku osobitu brazdu svoga života, i posiju novo sjeme u svoje dane, mjesece i godine. Nad svima, već na Pepelnicu, lebdi Isusova riječ koja zove: »Kraljevstvo Božje je pred vratima, obratite se i vjerujte Radosnoj vijesti«.

Zato se i kod posipanja blagoslovljenim pepelom na Pepelnicu kaže onome koga se pepeli: »Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti«. Ili pak druga rečenica: »Obrati se i vjeruj Radosnoj vijesti«.

Pepelnica je ostala kao spomen na pokoru koju su činili Židovi tijekom svoje povijesti. Veliki sveci i pokornici Starog zavjeta znah’ su se obući u kostrijet od grube konoplje, posuti glavu pepelom, i leći u prah u znak da su sagriješili i da žele popraviti svoj život. Prah označuje da je čovjek bez Boga samo gomila praha koja se raspadne i zauvijek nestane. Tek u Božjoj svemoći i ljubavi taj prah postaje čovjekovo tijelo i duša, i neraspadljiv, besmrtan i vječan. Zato taj prah koji se zove čovjek i koji je smrtan i loman treba neprestano Božju prisutnost i snagu Duha Svetoga da učini čovjeka nepobjedivim i besmrtnim. Vrijeme priprave za Uskrs završava na Veliku subotu, točnije Vazmenim bdjenjem, a 40 dana je izabrano prema novozavjetnom zapisu o Isusovu 40-dnevnom postu u pustinji, no simbolički se uz taj broj vezuje i 40-godišnje putovanje Izraela u obećanu zemlju. Crkva ističe kako korizmeni post ne znači samo odricanje od ukusnih – mesnih i začinjenih – jela, nego ponajprije prekid sa svakodnevnim lošim navikama. Post je ponajmanje sredstvo kozmetičkog karaktera i u njegovu bitnu sastojnicu ubraja se duhovni značaj pokorničkih djela. Korizma koja počinje na Pepelnicu vrijeme je velikih obećanja i nada. Tada bi trebalo napraviti zaokret života. Najprije odreći se grijeha, priznati ih i oprostiti onima koji su te povrijedili. Zatim zamoliti neka Duh Sveti ispuni prostore duše, zamoliti Boga neka osvježi i izliječi dušu, tijelo i duh, a onda početi živjeti pozitivno i vidjeti da je zaista moguće biti sasvim drugačiji čovjek, svet, da je moguće svega se odreći i biti slobodan u srcu, da je moguće prihvatiti život s križevima, mukama, smrću i bolestima, te postati zdrav, vječan i neuništiv. Tko je dobro iskoristio korizmu, taj postaje iskusni kršćanin, vjernik i čovjek. Tako Uskrs na kraju korizme postaje ne samo slavlje Isusova uskrsa i nade u naš, nego također novi početak, proljeće vlastitog života, proljeće zdravlja, humanosti i plemenitosti. U svojim korizmenim porukama katolički biskupi diljem svijeta pozivaju vjernike da u vrijeme priprave za Uskrs više promišljaju svoju vjeru i pripadnost Kristu, učvrste svoju povezanost sa Crkvom te da se više posvete svojoj obitelji i ljudima oko sebe, posebno onima kojima je na bilo koji način potrebna pomoć. Vjernici su pozvani da novac i druga sredstva koje su prikupili u dane posta i nemrsa daruju za dobrotvorne svrhe namijenjene onima koji su u nevolji, a u Zapadnim zemljama uobičajene su i korizmena prikupljanja za potrebite. Hrvatski naziv korizma dolazi od latinskoga korijena quadragesima, što znači četrdesetdnevnica.

© 2016 Župa Gradnići
Design by Ibrahim